KARAKAS - Veliki, bijeli mauzolej u centru Karakasa za mnoge građane Venecuele je nalik na Huge Čaveza - neproporcionalno veliki, živopisan i samozadovoljan.
Pa ipak, grobnica nije izgrađena za socijalističkog predsjednika Venecuele koji se nedavno suočio sa sopstvenom smrtnošću boreći se protiv raka i koji se ponovo kandiduje za predsjednika.
Mauzolej će biti grobno mjesto južnoameričkog borca za nezavisnost Simona Bolivara za koga Čavez kaže da mu je duhovni otac.
Pedeset metara visok mauzolej biće inaugurisan narednih dana iako nije do kraja završen, prenosi AP.
Njegova izgradnja bila je odlagana, sakrivena velom tajne i često je mijenjana kako bi odgovarao heroju Bolivarovog kalibra, a mnogi su mauzolej kritikovali kao pretjerani odraz Čavezovog ega i želje da ga narod vidi kao reinkarnaciju heroja borbe za nezavisnost.
Unutrašnjost mauzoleja, sa crnim mermernim podom, je spremna, ali ne i trg oko njega. Radnici proteklih nedjelja danju i noću rade postavljajući ploče, bandere i rastinje oko grobnice.
Čavez je predložio prije dvije godine da se "Oslobodiocu" izgradi mauzolej i tada je zahtijevao istragu oko toga da li je osnivač Venecuele otrovan.
Istoričari se generalno slažu da je Bolivar, koji je okupio revolucionare koji su izborili nezavisnost od Španije za današnje Venecuelu, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Boliviju i Peru, umro od tuberkuloze 1830. u 47. godini.
Čavez, međutim, misli da to nije istina. Zbog toga je uz velike fanfare naredio da se otvori Bolivarova grobnica i doveo je tim međunarodnih stručnjaka da prouče njegove ostatke. Tim je utvrdio da Bolivar nije otrovan.
Venecuelanski zvaničnici potom su ocijenili da je vrijeme da se Bolivarove kosti presjele iz Nacionalnog panteona, gdje su ležale okružene sa više od 100 heroja i heroina nacije, a sam Čavez je predlagao da se Venecuela preimenuje u Bolivarska republika Venecuela.
Bolivarov mauzolej trebalo je da bude završen u decembru 2011, potom u maju i kritičari kažu da je odlaganje tipično za Čavezovu 13-godišnju administraciju. Ono što je takođe zanimljivo je da je vlada, koja uglavnom traži poznate arhitekte za slične projekte, ovaj put projekat dala nepoznatom arhitekti.
Budući da identitet arhitekte nije javno objelodanjen, vjeruje se da je za projekat zadužen španski arhitekta Fransisko Sesto koga je 2010. Čavez imenovao za "državnog ministra za transformaciju velikog Karakasa".
Sesto je u ranijem intervjuu rekao da će mauzolej koštati 140 miliona dolara i da se gradi, jer je "on uvijek vjerovao da je Bolivaru neophodan mauzolej vrijedan njegove veličanstvenosti".
Istaknuti arhitekta Oskar Tenreiro nije oduševljen mauzolejom iako je konstrukcija kvalitetno odrađena od uvoznih materijala.
"Čovjek mora da cijeni ogromnu masu i zavodljivost konstrukcije ali tako ogromna i apsurdna i van konteksta ona posjeduje isti grijeh kao i politički sistem koji ju je naručio", naveo je Teneiro.
On je takođe izrazio zabrinutost da će kosa južna fasada mauzoleja, koja ga povezuje sa Panteonom, postati vodeni tobogan tokom jakih kiša i tako poplaviti manju nekadašnju crkvu.
Ni druge arhitekte nisu oduševljene što je Panteon postavljen kao ulaz u mauzolej, niti što kosi zidovi mauzoleja podsjećaju na skejt park.
Drugi pak vjeruju da građani Venecuele zaslužuju tako veliki spomenik.
"Mislim da nije pretjeran. Panteon, iako spektakularan, postao je mali kako je grad rastao", kaže 47-godišnja domaćica.
Druge zemlje su podigle velike spomenike svojim osnivačima. Zašto to ne bi učinila i Venecuela. Ideja je da se Bolivarovo ime uzdigne na međunarodnom nivou, kaže preduzimač koji radi na mauzoleju.
Istoričar Elijas Pino smatra da je mauzolej Čavezov način da podstakne ljude da ga identifikuju sa nacionalnim herojem.
"Politička namjera je da predsjednik Hugo Čavez bude proglašen za izvršioca Bolivarove volje i tumač Bolivarovog jevanđelja", rekao je Pino, koji je vodeći stručnjak za Bolivara.
"Spomenik će tako povezati dvije figure i neće samo biti mauzolej Bolivaru već i ulaz predsjednika Čaveza u panteon patriota".