HAVANA Kubanci su juče obilježili 40. godišnjicu smrti Ernesta Če Gevare, koji je 9. oktobra 1967. godine zarobljen i pogubljen u Boliviji.
Kubanski predsjednik Fidel Kastro zbog bolesti nije prisustvovao memorijalnom skupu u čast Če Gevare, upriličenom na grobu ubijenog revolucionara, gdje su njegovi posmrtni ostaci 1997. godine preneseni iz Bolivije.
Ipak, Kastro je odao počast svom saborcu u redovnoj kolumni koju piše iz bolničke postelje, podsjetivši da je slavni Argentinac, ljekar po profesiji, želio da posije sjeme socijalne svijesti u Latinskoj Americi i svijetu.
Kubanski lider je Čea opisao kao `prerano ubrani cvijet`.
Oko 10.000 kubanskih radnika i studenata se okupilo oko Čeovog spomenika u Santa Klari, gradu koji je El Komandante oslobodio 1958. godine, što je bilo odlučujuće za uspjeh kubanske revolucije.
`Če je bio voljen, uprkos ponižavanjima. Dali bismo i svoj život za njega`, rekao je osamdesetogodišnji Čeov saborac i vojnik kome je komandovao, Tomas Alba.
Če Gevara je bio guverner Narodne banke Kube i ministar industrije u prvoj Kastrovoj vladi.
On je, međutim, 1966. napustio Kubu i otišao u džungle istočne Bolivije, s namjerom da tamo započne antiamerički gerilski pokret.
Čea su 8. oktobra 1967. godine uhvatili bolivijski tamošnji vojnici, koje je obučavala CIA i strijeljali ga u zoru sljedećeg dana, u učionici škole u bolivijskom mjestu La Igera.
Ubijeni revolucionar je imao 40 godina, a njegovo beživotno tijelo, širom otvorenih očiju, sahranjeno je tada u neobilježen grob.
Bivši CIA operativac prisjećajući se posljednjih časova života Ernesta Če Gevare, prije tačno 40 godina, kaže da je Če izgledao poput `prosjaka` te da je ubijen protiv želja američke vlade.
Feliks Rodrigez, poznati kubanski disident, koji živi u Majamiju, godinama je radio za CIA. On je prisjećajući se noći kada je posljednji put vidio Čea, rekao da je bio u prnjama.
`Sjećam ga se još iz vremena kada je posjećivao Moskvu i Kinu. Bio je to jedan nadmen, arogantan čovjek, u kubanskoj uniformi. Međutim, kada su ga bolivijski vojnici doveli pred mene, izgledao je poput prosjaka. Nije čak imao ni čizme, bio je to više neki komad kože koji je prekrivao noge. Bilo mi ga je žao kad sam ga vidio takvog`, kazao je Rodrigez.
Inače, Rodrigezov zadatak je bio da osigura da Če živ dođe do Paname, gdje je trebalo da ga saslušaju Amerikanci.
Rodrigez kaže da je naređenje za Čeovo ubistvo došlo direktno od bolivijskog predsjednika, a vojnici su postupili po naređenju. Rodrigez kaže da je Če mogao biti i spasen.
I dok veći dio svijeta obilježava godišnjicu Čeove smrti, Rodrigez kaže da on i nema baš tako lijepo sjećanje na njega. On smatra da ga je kubanska vlada učinila herojem.
`Da, to je djelo kubanske vlade. Većina ljudi nije znala pravog Če Gevaru, onog Če Gevaru koji je napisao da je `žedan krvi` i onog Če Gevaru koji je ubio hiljade ljudi`, kaže Rodrigez.