Godina 2019. će za Njemačku na spoljnopolitičkom planu započeti vrlo nemirno. Kriza evra, krize u Siriji i Ukrajini su simboli mnogih otvorenih pitanja za koje Berlin mora da se pobrine, piše "Deutsche welle"
"Nakon dramatičnog spasavanja dužničkih država poput Grčke, sudbina evra je ponovo na kocki. Tako dramatično je to nedavno formulisao predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker. Ovaj put je prije svega Italija ta koja zadaje glavobolje. Uprkos tome što su se vlada u Rimu i komisija dogovorili oko kompromisa, čitava priča ostavlja gorak okus u ustima. Italijanska vlada, koju čine populistički pokret Pet zvjezdica i desničarska Liga, otvoreno se suprotstavila Evropskoj komisiji koja je odbacila novi italijanski nacrt budžeta zbog prevelikog novog zaduženja", piše portal.
Bivši njemački ministar finansija Volfgang Šojble odbacuje stav po kojem bi "više dugova riješilo italijanske probleme", i kaže da bi finansijsko tržište ionako disciplinovalo Italiju.
"Mislim da bi im tržišta rekla: nećete dobiti dodatne finansije", rekao je Šojble u razgovoru za "DW" krajem oktobra.
Portal navodi da iako se čini da je velika svađa zasada izbjegnuta, italijanska vlada i dalje u rukama ima snažno sredstvo pritiska: u slučaju da komisija ipak kazni Italiju, to bi desnim populistima u čitavoj Evropi dalo još više podsticaja. A nekoliko mjeseci uoči izbora za Evropski parlament, to je posljednje što je potrebno Evropskoj uniji.
"Ali ako komisija previše popusti, to će s druge strane ugroziti njen autoritet. Sukob u svakom slučaju postavlja mjerilo za pitanje koliko EU sama ozbiljno shvata svoja pravila. I francuski predsjednik Emanuel Makron je nakon protesta 'žutih prsluka' popustio i povukao poteze koji idu u smeru finansijskih ustupaka koji će dodatno povećati francuski deficit. I tu prijeti sljedeći veliki sukob", navodi "DW".
Zaoštren rusko-ukrajinski sukob
Njemački portal navodi da sukob između Rusije i Ukrajine nakon ruske aneksije Krima i dalje ostaje u centru pažnje. Njemačka i Francuska su se uvijek iznova trudile oko pomirenja dvije strane, pa i nakon eskalacije sukoba oko Azovskog mora krajem novembra.
"EU je podijeljena kad su u pitanju sankcije protiv Rusije, neke zemlje žele da ih ukinu jer štete biznisu, druge bi pak htjele da ih pooštre. Ove potonje kritikuju i Njemačku zbog gasovoda Sjeverni tok II koji bi gas dovodio direktno iz Rusije u Njemačku. Njemačka kancelarka Angela Merkel je rekla kako je na samitu sredinom decembra zaključeno da se sankcije ukinu ili pooštre i insistira na nastavku dijaloga s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom", navodi "DW".
Potpredsjednik Evopske komisije Valdis Dombrovskis je bio jasan prilikom jednog susreta s Porošenkom:
"Sankcije nisu kazna. Sankcije su motivacija za Rusiju da se vrati u civilizovani svijet".
Mir u Siriji - sa Asadom?
Nakon više od sedam godina rata u Siriji, zemlja je u potpunosti devastirana. U međuvremenu je predsjednik Bašar el Asad uz pomoć Rusije i Irana povratio gotovo sva područja koja su se nalazila pod kontrolom pobunjenika.
U Njemačkoj se odjednom postavilo pitanje povratka stotina hiljada sirijskih izbjeglica. Ali Ministarstvo spoljnih poslova situaciju u Siriji još uvijek smatra nedovoljno sigurnim za povratak. Još uvijek je na snazi zabrana protjerivanja za Sirijce koji nemaju legalan status u Njemačkoj.
"No širom Evrope se širi umor nakon mnogih uzaludnih pokušaja stvaranja trajnog mira u Siriji. Neki političari iza zatvorenih vrata sada već govore i o nekoj vrsti pomirenja s tim da će Asad ostati na vlasti", navodi portal.
Stručnjak za Bliski istok Gido Štajnberg je u razgovoru za "DW" kritikovao ponašanje njemačke vlade u vezi sa Sirijom: "Vlada u Berlinu je neoprezno polazila od toga da će Asadov režim pasti u najkraćem mogućem roku. Da su zaista htjeli da sruše režim u Damsku, trebalo je da bolje vojno podrže pobunjenike. Nijemci danas u ovom sukobu više ne igraju nikakvu ulogu".
"DW" piše da optužbe druge vrste na račun Berlina dolaze zbog Jemana gdje se, prema navodima UN, trenutno odigrava najgora humanitarna katastrofa na svijetu.
"Njemačka je dugo prodavala oružje Saudijskoj Arabiji, koja je pomaganjem jemenskoj vladi u borbi protiv pobunjenih Hutija aktivni učesnik u ovom sukobu. Čak i sada, kada je podignut embargo na izvoz oružja u Saudijsku Arabiju, njemački vojni koncern Rajnmetal preko svojih podružnica u inostranstvu i dalje prodaje oružje ovoj zemlji", zaključuje portal.