PRAG - Iako je gornji dom češkog parlamenta, Senat, većinom glasova ratifikovao Lisabonski sporazum, predsjednik Češke Vaclav Klaus poručio je da ga neće potpisati sve dok ga ne prihvate Irci na ponovljenom referendumu.
Za ratifikaciju su se kasno u srijedu izjasnila 54 senatora, dok ih je 20 bilo protiv. Najtvrdokorniji su najavili da će pokušati da ospore ratifikaciju pred Ustavnim sudom Češke.
Češki predsjednik je poručio da je u ovom trenutku Lisabonski sporazum mrtav jer je odbačen na referendumu jedne zemlje članice Evropske unije i dodao da odluka o njegovoj ratifikaciji još nije na dnevnom redu.
Klaus smatra da sporazum ukida nacionalni suverenitet i da je korak bliže stvaranju evropske naddržave.
Odlazeći češki premijer Mirek Topolanek potpisao je sporazum, ocijenivši da je ratifikacija bolji izbor u odnosu na rizik da se EU razjedini. On je istakao da ne prihvata Lisabonski sporazum s euforijom, ali da smatra da je on cijena za članstvo u evropskom klubu i da bi njegovo odbijanje odvelo Češku u rusku sferu uticaja.
Zamjenik premijera Aleksandar Vondra istakao je da je parlament svojim glasanjem jasno pokazao da Češka želi da nastavi da igra glavnu ulogu u procesu evropskih integracija u okviru EU.
Odluka češkog parlamenta naišla je na odobravanje u Briselu. Predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso pozdravio je odluku ocijenivši da će to pomoći da se ubrza konačna ratifikacija i dodao da sada postoje veoma dobri izgledi u vezi s glasanjem u Irskoj.
Da bi stupio na snagu, Lisabonski sporazum mora ratifikovati svih 27 zemalja članica Evropske unije - za sada to još nisu učinile Češka, Poljska, Njemačka i Irska.
Češki parlament je bio jedna od najvećih prepreka ratifikaciji upravo zbog protivljenja predsjednika Klausa i poslanika Građanske demokratske stranke, koji ne odustaju od dalje opstrukcije okončanja procesa ratifikacije, uprkos pozitivnom izjašnjavanju i donjeg i gornjeg doma češkog parlamenta.
Posao u Češkoj je daleko od završetka; osim što će se sada čekati odluka suda o ustavnosti, ne postoji ni rok u kojem ga predsjednik mora potpisati. I poljski predsjednik Leh Kačinjski, takođe evroskeptik, poručio je da neće potpisati Lisabonski sporazum dok ga ne ratifikuje Irska, iako ga je poljski parlament odobrio.
Njemački parlament je usvojio sporazum, ali pravne prepreke odlažu konačnu ratifikaciju sve dok se Ustavni sud te zemlje ne izjasni o njegovoj valjanosti.
I zemlje zapadnog Balkana pomno prate cijeli proces jer od sudbine Lisabonskog sporazuma zavisi i dalji proces proširenja EU. U slučaju da propadne, nerealno je očekivati prijem novih članica u evropski klub.
Irci najodgovorniji
Irci, ipak, imaju najodgovorniju ulogu. Građani Irske, koji su se jedini izjašnjavali na referendumu i odbacili Lisabonski sporazum, isposlovali su, poslije njegovog odbacivanja, izvjesne ustupke poput zahtjeva za očuvanje vojne neutralnosti, samostalne poreske politike i zakona o abortusu, kao uslov za ponovno organizovanje referenduma do oktobra 2009. godine. Kritičari tvrde da je ponovljeno glasanje antidemokratsko, ali da će, ukoliko sljedeće godine kažu "da", irski glasači izvući Uniju iz najveće krize u koju je zapala od svog osnivanja.