TEHERAN - Nedaleko od vrha planine Zagros u centralnom Iranu, gradi se novo nuklearno postrojenje toliko duboko pod zemljom da će vrlo vjerovatno biti van dometa najrazvijenijeg američkog oružja za uništavanje takvih objekata, sudeći prema mišljenju eksperata i satelitskim snicima koje je analizirala agencija "AP".
Fotografije i snimci "Planet Laboratorije PBC" pokazuju da je Iran počeo da kopa tunele u planini nedaleko od nuklearnog postrojenja Natanc koje je imalo više problema u radu uslijed sporenja Teherana i Zapada oko njegovog nuklearnog programa.
Dok Iran sada proizvodi uranijum koji je blizu nivoa sposobnog za oružje poslije kraha nuklearnog sporazuma sa svjetskim silama, nova instalacija komplikuje napore Zapada da spriječi Teheran da eventualno razvije atomsku bombu.
Završetak takvog objekta "bio bi scenario iz noćne more koji bi mogao da podstakne novu spiralu eskalacije", upozorio je Kelsi Devenport, direktor Asocijacije za kontrolu oružja za politiku razoružanja iz Vašingtona.
"Imajući u vidu koliko je Iran nadomak bombe, ostalo je veoma malo prostora da razvija svoj program a da ne prijeđe crvene linije SAD i Izraela. U ovom trenutku, svaka dalja eskalacija povećava rizik od konflikta", rekao je on.
Misija Irana pri Ujedinjenim nacijama je u odgovoru na pitanja "AP" povodom nove konstrukcije, odgovorila da su "mirnodopske nulearne aktivnosti Irana transparentne i pod budnim okom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA)". Ipak, Iran ograničava pristup međunarodnim inspektorima već godinama.
Teheran kaže da će novo postrojenje zamijeniti nadzemno postrojenje u Natancu koje je oštećeno u eksploziji i požaru 2020. godine. Za taj incident, Teheran je optužio Izrael za koga vjeruje da sabotira njegov program.
Iran nije priznao nikakve druge planove za taj objekat, iako bi morao da prijavi objekat IAEA ako planira da unese uranijum u njega. Na pitanje o novom podzemnom postrojenju "AP" navodi da nije dobio odgovor agencije IAEA.
Objekat je vjerovatno ukopan i do 100 metara
Novi projekat gradi se pored Natanca, oko 225 kilometara južno od Teherana. Štite ga protivavionske jedinice, ograda i Revolucionarna garda, a objekat se prostire na 2.7 kvadratnih kilometara.
Satelitski snimci koje je u aprilu izradila "Planet Laboratorija PBC" a koje "AP" analizira pokazuju iskopavanje u Kuh-e Kolang Gaz La, na zaravni planine iza južne ograde Natanca.
Druga grupa slika koju je analizirao Centar za studije o neširenju nuklearnog oružja Džejms Martin pokazuju da su iskopana četiri ulaza na obroncima planine po dva na istoku i zapadu. Svaki je širok šest metara i visok osam.
Na osnovu analiza stručnjaci procjenjuju da Iran vjerovatno gradi objekat na dubini između 80 i 100 metara. Institut za nauku i međunarodne studije iz Vašingtona je još prošle godine sugerisao da bi tuneli mogli biti na još većoj dubini.
Stručnjaci navode da veličina građevinskog projekta ukazuje i da bi Iran mogao da koristi lokaciju i za obogaćivanje uranijuma, ne samo za izgradnju centrifuga.
"Dubina postrojenja izaziva zabrinutost za nas. Bilo bi mnogo teže uništiti ga pomoću konvencionalnog oružja, kao što su bombe za uništenje bunkera", kaže Stiven de la Fuente, istraživač u centru koji je analizirao izradu tunela.
Novo postrojenje u Natancu biće vjerovatno još dublje pod zemljom nego objekat Fordo, prenosi "Telegraf".
Ovakva podzemna postrojenja navela su SAD da proizvedu bombu GBU-57 koja može da prodre barem 60 metara u dubinu zemlje prije detonacije. Američki vojni zvaničnici navodno su razgovarali o upotrebi dvije takve bombe kako bi se osiguralo uništenje objekta.
Nije ipak izvjesno da li bi to moglo da uništi tako dubok objekat poput onog u Natancu.