VAŠINGTON - Izvršni direktor "Britiš petroleuma" (BP) Toni Hejvord nije pružio mnogo odgovora pred Odborom Predstavničkog doma američkog Kongresa na pitanja njegovih članova o isticanju nafte u Meksički zaliv.
Hejvord, trenutno najomraženiji čovjek u SAD, je, naprosto, bio izložen "rešetanju" u Kongresu, gdje su ga zastupnici optužili da je nespreman došao na svjedočenje i da ne sarađuje u istrazi.
On je na početku izlaganja pročitao kratak govor, izrazio da duboko žali zbog incidenta koji se pretvorio u najveću ekološku katastrofu u istoriji SAD i obećao da će BP platiti štetu.
Čim je čelnik BP-a dobio riječ, čula se vika manje grupe demonstranata, koje je obezbjeđenje Kongresa moralo da udalji iz prostorije gdje se održavalo saslušanje Odbora za energiju i trgovinu donjeg doma Kongresa.
Uslijedila su pitanja kongresmena o detaljima nesreće i ko je donosio ključne odluke, prije i poslije eksplozije na naftnoj platformi 20. aprila, koja je dovela do isticanja sirovine iz bušotine na dnu mora.
Jedno od teških pitanja Hejvordu bilo je da potvrdi tvrdnje iz istrage da je BP izabrao model bušotine koji je rizičniji samo zato što je sedam do 10 miliona dolara jeftiniji.
Smirenim glasom, Hejvord je najčešće odgovarao: "Nisam bio prisutan kada je ta odluka donesena, kao u tom konkretnom slučaju", ili "Ne sjećam se", "Nisam upoznat s time" i "Nisam ekspert za tu oblast".
Američki mediji podsjećaju da je većina pitanja šefu BP-a bila prethodno dostavljena, kako bi imao vremena da se pripremi, pa izvode zaključak da je to bilo po savjetu advokata.
BP ima jak tim pravnika koji savjetuju predstavnike kompanije šta da kažu u javnim nastupima, kako ne bi učinili usluga onima koji su spremni da pokrenu sudski proces.
Hejvord je, takođe, odbio da iznese bilo kakav detalj interne istrage koja je u toku u BP-u, rekavši da to ne može da učini dok je istraga u toku.
Pokušaji nekoliko kongresmena da od Hejvorda izvuku neko krupnije priznanje odbijali su se o njegovu hladnokrvnost.
Jedino što su mogli je da mu u lice kažu da izbjegava odgovore i odgovornost, ili da njegovo držanje vrijeđa ljudsku inteligenciju.
"Barem ste priznali da je danas četvrtak", rekao je očigledno iznerviran jedan kongresmen, koji je uzalud pokušavao da izvuče priznanje o bilo kakvoj nesmotrenosti BP-a.
Hejvord je na pitanje o vlastitoj zaradi, rekao da je 2009. primio šest miliona dolara.
Tokom saslušanja, jedino se upadljivo izdvajalo izlaganje republikanskog predstavnika Džoa Bartona, koji je Hejvordu uputio izvinjenje zbog, kako je rekao, ucjene kojoj je bio izložen tokom sastanka u srijedu s predsjednikom Barakom Obamom, kada je dogovoreno da BP uplati 20 milijardi dolara u fond iz kojeg bi bile isplaćivane naknade za pričinjenu štetu.
Barton je zbog toga izložen snažnim kritikama sa svih strana političkog spektra i javnosti, pa se kasnije "izvinio zbog izvinjenja".
Bartonova izjava nije bila od velike pomoći Hejvordu, ali je pružila priliku Obaminoj administraciji da zabilježi poen u nastojanjima da političku štetu koju joj je načinila katastrofa u Meksičkom zalivu učini što manjom.
Bijela kuća je odmah optužila republikanskog kongresmena da više brine za velike korporacije koje su izazvale katastrofu, nego lokalno stanovništvo čiji je način života njome uništen.
Višednevna nastojanja da se nakon potonuća platforme "Dipvoter Horizon", podvodnim robotima ili eksplozijom, zatvori bušotina nisu uspjela, pa je Obalska straža pristupila tehnici spaljivanja dijelova naftne mrlje koja se proširila na površini od 1.550.000 kvadratnih kilometara, većinom u tankom površinskom sloju i prijeti obali Luizijane. Iz bušotine, koja se nalazi oko 80 kilometara južno od ušća Misisipija, dnevno ističe oko 42.000 galona nafte (190 tona).
Najčešći odgovori
- Nisam bio prisutan kada je ta odluka donesena.
- Ne sjećam se.
- Nisam upoznat s time.
- Nisam ekspert za tu oblast.