Zagreb -- Za veliki dio planete Trampovova pobjeda će predstavljati početak vremena strijepnje, piše “Jutarnji” i pita – a šta to znači za Hrvatsku?
Kako navode, u ovom trenutku niko ne zna kakvu će politiku novi predsjednik Amerike voditi, a njegove najave iz kampanje, platforma na kojoj je dobio izbore, politički su i civilizacijski toksične.
“Velike, ne nužno pozitivne promjene koje proizlaze iz najavljenog preusmjeravanja ukupne, pa onda i spoljne politike SAD. Amerika se okreće sama sebi. Mijenja svoje unutrašnje i inostrane fokuse. Nova bi administracija mogla izvesti radikalan spoljnopolitički zaokret, toliko radikalan da se već govori o uspostavi novog svjetskog poretka ili, u najmanju ruku, o preslagivanju zapadnog svijeta”, piše zagrebački portal.
“Jutarnji” tu ističe da bi na Hrvatsku mogao da utiče Trampov odnos prema NATO, a zatim i odnos prema Rusiji i ovom dijelu Evrope, “bez obzira na to kako ga zvali - Balkanom, jugozapadnim EU-okrajkom ili zemljama eks Jugoslavije”.
“Novi američki predsjednik - ako je suditi prema izjavama - prilično je kritičan prema NATO i modelima njegovog funkcionisanja, kao i gotovo uvredljivo indiferentan prema Evropi. Mnogo ga više zanimaju Rusija, Kina, Meksiko… Ako bude po njegovom, NATO savezu slijedi ozbiljno rekomponovanje. Na pomoć u obrani ubuduće bi mogle računati samo one zemlje koje za vojne potrebe izdvajaju dva posto BDP-a, što izričito isključuje baltičke države, za koje je Tramp već rekao da ih u slučaju napada Rusije ne bi nužno branio. Ali to znači da bi se i Hrvatska našla izvan tog kruga”, ističu oni.
Dodaje se da bi drastično povećavanje vojnih izdataka, gotovo udvostručenje u odnosu na sadašnji nivo, za svaku hrvatsku vlast predstavljalo težak, gotovo nesavladiv zadatak.
“Najavljeno relaksiranje odnosa SAD s Rusijom za Hrvatsku bi moglo značiti da regija kojoj pripadamo više neće biti poligon za razigravanje nove verzije Hladnog rata. Ali kakve konsekvence iz toga slijede? Hoće li se Amerika povući s Balkana, a Rusija svom snagom utrčati? Ili bi se odnosi bez zveckanja oružja na ovom prostoru mogli stabilizovati? Već su krenule špekulacije o novoj podijeli interesnih sfera, čak novoj Jalti, ali to je ipak prilično ishitrena konstrukcija”, navodi se u tekstu “Jutarnjeg”.
Osim toga, oni dodaju da “detant prema Rusiji, uz okretanje Amerike prema unutra, prema samoj sebi - neka vrsta ako ne baš izolacionizma, ono smanjenog intervencionizma - vjerovatno znači da Hrvatska ne može računati na američku pomoć u preuređenju ovog dijela svijeta, prije svega u traženju rješenja za Bosnu i Hercegovinu”.
“Amerika je ovdje godinama bila duboko umešana. Zaustavila je rat, sukobljene strane terala za mirovni sto, pomagala demokratiju. Smanjenje njene zainteresovanosti ili povlačenje otvoriće, vrlo vjerovatno, prostor za neke druge igrače. Evropska Unija je spora i ne zna šta bi. Ali Rusija i Turska znaju. Preko Balkana mogu osigurati svoju snažniju prisutnost u Evropi. Za Hrvatsku takav razvoj situacije može značiti ogromne strateške, političke i sigurnosne probleme”, piše “Jutarnji”.
“Drugo, dolazak Trampa na čelo Amerike predstavlja vjetar u leđa sličnim likovima posvuda po svijetu, pa će nesumnjivo osnažiti i radikalnu, nacionalističku desnicu u Europi. Nije čudo da njegovu pobjedu pozdravljaju svi evropski islamofobi, oduševljeni najavom da će muslimanima zabraniti ulazak u SAD; zatim svi nositelji antiimigrantske paranoje, ekstatični zbog ideje o deportacionim odredima koji bi iz Amerike, kako je rečeno, trebalo da izbace 11 miliona imigranata; potom ljubitelji zidova i ograđivanja država živom žicom koji uzor vide u Trampovom obećanju o podizanju bedema na granici s Meksikom; onda svi prema manjinama neprijateljski raspoloženi i mizogini talibani konzervativizma, zagovornici zabrane pobačaja i kažnjavanja žena koje se na to odluče… Ukratko, novi je predsjednik Amerike uzor pronositeljima politike građene na antiliberalnim vrijednostima i sijanju straha. Jahačima zatvorenog društva, isključivosti i konflikta, govora mržnje i eksplicitnog rasizma”, dodaju oni.
Tu navode da se već na proljeće na parlamentarnim izborima u Francuskoj očekuje se novi prodor Marin Le Pen, predsjednice desničarskog Nacionalnog fronta. Potom bi na izborima u Holandiji mogla slaviti evroskeptična Stranka slobode. Njen šef Gert Vilders već je najavio da će, ako osvoji vlast, zatvoriti granice za sve muslimane, zatim zatvoriti sve džamije i islamske škole, te zabraniti Kuran.
“Za Hrvatsku takve su tendencije rizične. Trampovu pobjedu na ovim su prostorima najeuforičnije pozdravili četnički vojvoda Vojislav Šešelj i turbohrvatujući saborski zastupnik Željko Glasnović. Braća po mržnji. Hrvatska je država netom izašla iz jednog desničarskog eksperimenta, koji se pokazao silno društveno destruktivnim. Vladajući HDZ s novim je rukovodstvom odbacio donedavnu radikalizaciju, ali situacija još nije sasvim stabilizovana, još je prilično fragilna. Cvjetanje desničarskog populizma po Evropi moglo bi ohrabriti neke trenutno primjirene snage nazadnjačke rekonkviste”, ističe “Jutarnji”.
Ipak, tu je treća stavka koja, kako navode, može biti poučna za Hrvatsku:
“Političke elite uživo mogu gledati učinke zanemarivanja onih dijelova stanovništva koji se osjećaju poniženim i uvređenim. Ustajte, prezreni na svijetu - to je himna koja se opet nekako planetarno rimuje s ovim vremenom. Nije izbore u SAD dobio Donald Tramp, nego ih je Hilari Klinton izgubila. Kao predstavnica starih, donedavno, činilo se, teflonski otpornih, gotovo večnih struktura, bila je idealan objekt bijesa usmjerenog protiv odnarođenog na nevolju naroda gluvog i slijepog establišmenta. Gubitnici globalizacije, ekonomske krize, bankarske grabeži, ekonomskog restrukturiranja. Riječ je o pravoj pobuni masa koja ide preko tradicionalne podjele na desnicu i lijevicu. Gospođa Klinton nije bila dobar kandidat i zbog svog učestvovanja u intervencionističkoj politici, koja je mnoge narode i države po istoku gurnula u krvave kupke iz kojih nema izlaza. Činjenica da je protiv sebe imala jednog neotesanog, arogantnog, bezobzirnog i nasilnog, te prema demokratskim normama prezrivog tipa, nije uspjela poništiti njene hendikepe”.
“Pouka koju bi hrvatska politika mogla izvući iz američkih izbora: ako civilizovane političke opcije ne ponude nadu onima koji se osjećaju isključenima, isključenima iz podjele dobara i demokratskog uticaja, mase bi mogle krenuti za novokomponovanim liderima divljačkog desničarenja. Za onima, koji poput Donalda Trampa, medeno zbore o “zaboravljenim muškarcima i ženama”, a svojim navodnim, prilično naopakim rješenjima utiru put u nove sukobe, propadanje i civilizacijsku regresiju”, zaključuje se u tekstu.
(Jutarnji list, B92)