Više od 800 trgovačkih brodova i oko 20.000 mornara mjesecima je zarobljeno u Perzijskom zalivu nakon eskalacije sukoba u Iranu krajem februara, a sada se brodarska industrija suočava s novim problemom: morski organizmi i ekstremni vremenski uslovi počeli su da nanose ozbiljnu štetu plovilima koja stoje usidrena ili plutaju bez kretanja.
Kako navodi britanski magazin Financial Times, rast temperature vode dovodi do ubrzanog prekrivanja trupova brodova algama, školjkama, vitičarima i meduzama, što povećava otpor plovila, smanjuje efikasnost motora i otežava eventualni izlazak iz regiona kada se pomorski saobraćaj ponovo otvori, prenosi Forbes Crna Gora.
Direktor norveške brodarske kompanije Wallenius Wilhelmsen, Lase Kristofersen, rekao je da njihov brod zaglavljen u Zalivu već pokazuje ozbiljne znakove obrastanja.
“Kada se brod ne kreće i samo pluta u toplim vodama, dolazi do intenzivnog nakupljanja morskih organizama”, rekao je Kristofersen.
Problem nije samo estetske prirode. Obrastanje trupa povećava potrošnju goriva zbog dodatnog otpora, dok pijesak i morski organizmi začepljuju zaštitne mreže i cjevovode unutar sistema broda.
Ormuski moreuz od marta je praktično zatvoren za većinu međunarodnog pomorskog saobraćaja, nakon sukoba između Irana i američko-izraelskih snaga.
Prema riječima brodarskih rukovodilaca i savjetnika, brodovima je prolaz dozvoljen samo ako države direktno pregovaraju s Iranom ili ako se plati naknada Islamskoj revolucionarnoj gardi Irana.
Direktor njemačkog brodarskog giganta Hapag-Lloyd, Rolf Haben Jansen, kazao je da je jedan njihov brod koji je uspio da napusti Zaliv morao da plovi znatno sporije zbog ogromne količine vitičara na trupu i propeleru.
Kompanija je saopštila da su morski organizmi prekrili gotovo cijeli propeler i veliki dio trupa, dok je oko 40 odsto donjeg dijela broda bilo zahvaćeno naslagama.
FT napominje da politički zastoj između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i Irana ne pokazuje znakove smirivanja. Tramp je prošle sedmice poručio da je iranski predlog mirovnog sporazuma “neprihvatljiv” i da je prekid vatre “na aparatima”.
Manoj Yadav rekao je za Fajnenšel tajms da posade teško dolaze do rezervnih djelova, jer vlasnici brodova iz bezbjednosnih razloga izbjegavaju slanje manjih plovila do usidrenih tankera i teretnih brodova.
Na jednom brodu GPS sistem nije radio više od dvije sedmice jer zamjenski dio nije mogao biti dostavljen. U normalnim okolnostima, takva isporuka trajala bi jedan ili dva dana.
Pomorske humanitarne organizacije upozoravaju da su mnogi članovi posada psihološki iscrpljeni, bez dovoljno posla, interneta i redovne komunikacije s porodicama.
“Za njih je ovo postalo neka vrsta zatvora”, rekao je Yadav.
Neke kompanije uspjele su da organizuju smjene posada, uključujući tankerskog operatera TORM, ali brodari upozoravaju da sve manje pomoraca želi da prihvati angažmane na brodovima koji ulaze u Zaliv zbog neizvjesne bezbjednosne situacije.
