SAKRAMENTO - Kalifornijski milijarder Tom Stejer najavio je da će uložiti najmanje 10 milona dolara u nacionalnu televizijsku reklamnu kampanju za opoziv američkog predsjednika Donalda Trampa, javlja AP.
U reklami koja se već pojavila na američkim televizijama, Stejer navodi da Trampa treba smeniti jer je zemlju doveo do praga nuklearnog rata, miješao se u rad pravosuđa i FBI i zapretio da će ukinuti nove organizacije, koje mu se ne sviđaju.
Stejer traži od gledalaca da pozovu svoje predstavnike u Kongresu i zatraže od njih da pokrenu "impičment", odnosno proces opoziva predsjednika.
"Ljudi u Kongresu i njegova administracija znaju da ovaj predsjednik predstavlja očiglednu opasnost, mentalno nestabilnu i naoružanu nuklearnim oružjem, kaže Stejet u reklami i dodaje da oni ipak ne preduzimaju ništa.
Kalifornijski milioner planira da potroši milionsku sumu dolara na reklamnu kampanju protiv Trampa u trenutku kada demokrate raspravljaju među sobom da li je mudro pokrenuti poroces opoziva Trampa.
Bela kuća i republikanski Nacionalni komitet još se nisu oglasili povodom Stejerove rekamne kampanje.
Stejer nije otkrio koliko tačno novca namerava da uloži, ali je rekao da planira da na reklamnu kampanju na ameičkim televizijama uloži milionsku sumu, dok će u digitalnu kampanju uložiti stotine hiljada dolara.
Rezolucija o impičmentu koju je prošle nedjelje predao demokrata Al Grin iz Teksasa nije ni dobila podršku da bi bila stavljena na glasanje, ali je Grin rekoa da će pokušati ponovo da pokrene proces opoziva Trampa.
Pojedine demokrate poput liderke demokrata u Predstavničkom domu SAD Nensi Pelosi smatraju da ne treba pokušvati pokretanje impičmenta jer će oni doživeti neuspjeh prilikom glasanje u Kongresu, u kome republikanci imaju većinu.
Prema američkom Ustavu (član 2, stav 4) predsednik, potpredsednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Američkih Država, će biti odstranjeni sa svojih funkcija nakon impičmenta i osude za: izdaju, korupciju ili druge teške zločine i prekršaje.
U dosadašnjoj američkoj istoriji procedura impičmenta je pokrenuta tri puta, 1868. godine protiv predsjednika Endruja Džonsona zbog kršenja Akta o mandatima službenika, 1974. godine protiv predsjednika Ričarda Niksona zbog zataškavanja afere Votergejt i 1998-1999. godine protiv Bila Klintona zbog skrivanja vanbračne afere.