Svijet

Ko još u Evropi želi nezavisnost?

Ko još u Evropi želi nezavisnost?
Foto: Ilustracija | Ko još u Evropi želi nezavisnost?

Baskija, Škotska, Flandrija, Južni Tirol, Korzika, Bavarska… Mnogi regioni u zapadnoj Evropi već dugo traže nezavisnost od matičnih država, ili makar očijukaju sa tom idejom.

Raspad SFR Jugoslavije i Sovjetskog Saveza stvorio je mnoge nove države u istočnom dijelu Evrope. Ali na zapadu kontinenta granice su bile kao urezane u kamenu. Bar na prvi pogled.

Bilo je doduše grupa koje su tražile otcjepljenje, neke od njih su bile i militantne, ali sa slabim učinkom. Dešavanja u Kataloniji bi mogla da uliju novu snagu čitavom nizu pokreta za otcjepljenje u zapadnoj Evropi.

"Dojče vele" pripremio je kratki pregled nekih regiona koji žele samostalnost.

Baskija

Težnja za nezavisnošću Katalonaca dobrim dijelom je posljedica finansijske pomoći koju Madrid šalje upravo u Baskiju i u pokrajinu Navara sa glavnim gradom Pamplonom. Baskijski nacionalizam i baskijski jezik takođe su bili potiskivani za vrijeme Frankovog režima. Baskija je ekonomski mnogo slabija od Katalonije, ali su zato tamošnji separatisti mnogo nasilniji.

U borbi za nezavisnost od Madrida organizacija ETA je u posljednjih 50 godina ubila više 800 ljudi. Doduše, taj separatistički pokret se 2011. javno odrekao nasilja. Na putu ka nezavisnosti i dalje tapkaju u mjestu. Referendum iz 2014. godine bio je simboličan i nepriznat.

Škotska

Nigdje na zapadu Evrope nije izgledalo tako vjerovatno štampanje novih geografskih karti kao u slučaju Škotske. Unija Škotske i ostatka Velike Britanije traje već dobrih 300 godina.

Ali na referendumu 2014. godine, na koji je pristao i London, pobornici nezavisnosti su tijesno izgubili. Ipak, izlazak Britanije iz EU naveo je rukovodstvo u Edinburgu da razmotri održavanje novog referenduma, možda već naredne godine.

Naime, Škoti su većinski bili za ostanak u EU. Ankete ipak kažu da bi ishod sljedećeg referenduma o nezavisnosti bio sličan prethodnom.

Flandrija

Na posljednjim parlamentarnim izborima u Belgiji, kao najjača stranka u Flandriji pokazala se Nova flamanska alijansa, koju predvodi Bart de Vever. Taj političar vjeruje da je belgijska država pred raspadom i da bi trebalo graditi samostalnu Flandriju.

Separatizam u Belgiji prilično je neobičan – ako se otcijepi flamanski dio u kome se govori varijanta holandskog, država će izgubiti više od polovine stanovništva, ali i privredne snage.

Veliki problem bio bi status Brisela u kome su sjedišta Evropske unije i NATO. Neki već pominju i pripajanje frankofone Valonije Francuskoj, Luksemburgu, pa čak i Njemačkoj. Ali Belgijanci su do sada uspijevali da se drže zajedno, podsjeća njemački portal.

"Padanija"

Secesija sjevera Italije ima potpuno ekonomske pobude. Naime, tamo se nalaze razvijeni regioni Lombardija, Pijemont, Venecija, kao i druge bogate i industrijalizovane oblasti.

Mnogi građani u tom dijelu zemlje vjeruju da Italijani sa juga žive na grbači marljivih sjevernjaka. Takozvana "Lega Nord" nekada je tražila nezavisnu "Padaniju", oblast koja bi obuhvatala razvijeni sjever današnje Italije, ističe "Dojče vele".

Danas se koplja lome oko zahtjeva da u regionu ostane tri četvrtine zarađenog novca.

Južni Tirol

I ova oblast je zvanično unutar granica Italije, ali samo od kraja Prvog svjetskog rata. Ranije je bila dio Austrougarske. Nakon smrti Musolinija, Južni Tirol postepeno je dobijao sve veću jezičku i političku ekonomiju.

Stanovnici tog regiona raspolagali su i dobrim dijelom novca sakupljenim od poreza i činilo se da sve teče glatko. Ali ekonomska kriza ponovo je probudila separatizam.

Italija je, poslije Grčke, druga po zaduženosti u evrozoni i muče je velike privredne teškoće. Tirolci su imućni i ne žele da se opterećuju problemima zajedničke italijanske države. Sve se glasnije čuje parola: Dalje od Rima.

Korzika

Francuske vlasti dugo su suzbijale autonomaške tendencije na tom ostrvu, uključujući tu i korišćenje lokalnog jezika u školama i javnom životu. Militantne grupe kao što je FLNC takođe su godinama pokušavale da se nasilno odvoje od Pariza, izvodeći napade na zvaničnike ili simbole francuske države.

Tek ljeta 2014. godine pokret FLNC je saopštio da se više neće služiti nasiljem. Ali potencijal za sukobe ostaje – kada je francuska vlada 2000. godine predložila prilično neupadljive mjere za povećanje autonomije Korzike, konzervativna opozicija u toj zemlji izašla je na barikade.

Bavarska

Veoma mali broj Bavarca ozbiljno misli da je osnivanje sopstvene države pravi potez. A ipak, zvanični naziv ove njemačke pokrajine je "Frajštat Bajern", odnosno "Slobodna država Bavarska".

Ta njemačka federalna jedinica na jugu zemlje vjerovatno bi mogla da se snađe i odvojeno od ostatka Njemačka. Bavarska ima najveću površinu od svih njemačkih saveznih država, u njoj živi 13 miliona ljudi, i ona ima najveći privredni obrt u Njemačkoj, prenosi "Dojče vele".

Kao i u drugim zemljama, to bogatstvo izaziva trzavice – Bavarci smatraju da previše novca odlazi u zajedničku kasu. Doduše, ima i oštrijih stavova. Član stranke bavarske Hrišćansko-demokratske unije (CSU), novinar Vilfrid Šarnagel, u svojoj knjizi "Bavarska može i sama" 2012. godine se zalagao za izlazak iz SR Njemačke.

Za sada, nema opštenarodnog pokreta koji dijeli njegove stavove.

(Dojče vele)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije