Svijet

Koliko zarađuju poslanici u Bundestagu?

Koliko zarađuju poslanici u Bundestagu?
Foto: J. Balla Photography/Unsplash | Koliko zarađuju poslanici u Bundestagu?
N.N.

Posao poslanika u parlamentu nije isti kao i bilo koji drugi posao.

To je zanimanje u kojem čovjek obavlja visoku javnu funkciju - ali samo na određeno vrijeme. Oni na izborima izlaze pred birače i ponovo traže podršku.

Savezni ustavni sud SR Nemačke je doduše propisao da poslanici tokom svog mandata u Bundestagu i dalje smiju da obavljaju i svoje redovne poslove koje su imali prije ulaska u parlament, ali za tu sporednu aktivnost oni baš i nemaju mnogo vremena, zato što, na osnovu Zakona o poslanicima, njihov mandat mora da bude - jasno na prvom mjestu. Odnosno, oni na njega moraju da troše većinu svog radnog vremena.

U nekim zanimanjima koje ljudi obavljaju samostalno, na primjer ako je riječ o advokatima, poljoprivrednicima, privrednim ili poreskim savjetnicima, mnogo je jednostavnije baviti se nekom sporednom aktivnošću - zato što oni koji su sami sebi (kao svoji šefovi) mogu sami sebi i da rasporede posao. Za službenike koji rade u državnoj upravi, recimo kao policajci ili učitelji, ali i za one koji rade za nekoga, to je praktično nemoguće.

"Poslanička nadoknada"

Osnovni zakon SR Nemačke (njemački Ustav, prim.red.) u članu 48, stav 3 regulisao je da su poslaničke plate tolike "da im nije neophodno da obavljaju druge poslove", odnosno da od te plate mogu dobro da žive i da im nisu potrebni drugi izvori prihoda. Kao referentna veličina pritom se uzima plata "običnog" sudije u nekom od viših sudova u Njemačkoj.

"Poslanička nadoknada", kako se zvanično zove plata poslanika u Nemačkoj, svake godine 1. jula ponovo se definiše. U ovom trenutku ona iznosi 10.012,89 evra mjesečno, i to je nešto malo manje nego što je bilo 2020. Radi se o bruto sumi, dakle od nje se odbija porez.

Naknada troškova

Osim toga, svaki poslanik dobija i novac namijenjen za "naknadu troškova". Radi se o paušalnoj sumi na koju se porez ne plaća. Tim novcem oni pokrivaju sve izdatke koji su povezani s obavljanjem poslaničkog mandat. Svaki poslanik u načelu ima dvije kancelarije, odnosno dva radna mjesta. Jedno je u Bundestagu u Berlinu, a drugo u matičnom izbornom okrugu. Te dvije kancelarije moraju da se finansiraju, od "naknade troškova" isplaćuju se i plate saradnicima, u Berlinu poslanici iznajmljuju "drugi stan" u kojem žive dok su u glavnom gradu Njemačke. Visina te paušale se svakog 1. januara prilagođava troškovima života u Njemačkoj, a ona trenutno iznosi 4.560 evra.

Kancelarijski materijal

Tokom kalendarske godine Bundestag zasjeda najmanje 20 nedjelja i u tom periodi poslanici moraju da budu prisutni. Za obavljanja posla u parlamentu imaju pravo na sopstveni, opremljeni kabinet veličine 54 kvadratna metra - za sebe i svoje saradnike, uključujući i uređaje za komunikaciju, kao i namještaj. Na području grada Berlina smiju da koriste i službena vozila Bundestaga.

Osim toga, dobijaju i besplatnu godišnju kartu Njemačke željeznice, a nadoknađuju im se i troškovi svih letova unutar Njemačke, pod uslovom da su ta putovanja povezana s njihovim mandatom.

Uz sve to, poslanici godišnje imaju pravo i na sumu od maksimalno 12.000 evra za nabavku kancelarijskog materijala. Nju ne dobijaju "na ruke", u gotovini, već njome mogu samo da kupe razne uređaje, računare, mobilne telefone i slično, za potrebe svojih kabineta.

Godine 2009. na naslovnim stranama njemačkih medija našla se tzv. "Afera Montblanc".

Objelodanjeno je, naime, da je više od sto poslanika naručilo luksuzna nalivpera i hemijske olovke tog poznatog proizvođača za (ukupnu) sumu od 68.000 evra.

Nakon toga je tadašnji predsjednik Bundestaga 2010. bio prisiljen da "koriguje" spisak dozvoljenog kancelarijskog materijala i od tada na tom spisku nema više luksuznih proizvoda.

Sporedni prihodi

Proteklih godina se u više navrata diskutovalo o sporednim prihodima nekih poslanika. Svi oni koji zarađuju novac paralelno sa svojim mandatom moraju to da prijave Upravi Bundestaga. U posljednjem sazivu njemačkog parlamenta to je uradila trećina poslanika.

Fondacija Oto Brener, koja djeluje u okviru Sindikata metalaca (IG Metall), objavila je studiju po kojoj su u posljednjem sazivu Bundestaga po pitanju sporednih prihoda posebno aktivni bili Liberali (FDP), kod kojih je čak 62 odsto poslanika imalo dodatne prihode "sa strane".

Među Demohrišćanima CDU/CSU ih je istovremeno bilo 42 odsto. Četvoro poslanika CDU/CSU i jedan FDP naveli su da su od sporednih aktivnosti zaradili i više od milion evra godišnje.

Reforma i (ne)transparentnost

Brojni skandali oko sporednih prihoda doveli su do toga da su zakonska pravila 2021. prerađena. Ubuduće svi poslanici moraju precizno da navedu visinu dodatnih prihoda, i to svaki cent, ali samo pod uslovom da od tih poslova mjesečno zarađuju više od 1.000 evra, odnosno godišnje više od 3.000 evra. Suvlasnički udio u nekoj firmi moraju takođe da prijave, ali samo ako je on veći od pet odsto.

Posebno zgražavanje ove godine, u sred pandemije korone, izazvala je tzv. "Afera maske".

Poslanici Demohrišćana kasirali su milione evra kao proviziju za poslove oko nabavke i isporuke zaštitnih maski saveznom, odnosno ministarstvima zdravlja saveznih pokrajina. Posljedica te afere je i regulacija prema kojoj poslanici više ne smiju da djeluju kao plaćeni lobisti prema saveznoj vladi ili Bundestagu. Zabranjeno im je da mandat u Bundestagu zloupotrebljavaju za sopstvene poslovne interese.

Da li poslanici smiju da primaju poklone?

Sve do pooštravanja pravila o transparentnosti, poslanici su smjeli da primaju poklone, i to bez ograničenja - ali uz napomenu da ti pokloni ne smiju da budu povezani s nekom vrstom "protivusluge". Mito i korupcija oduvijek su se kažnjavali.

Novost je da poslanici ne smiju više da primaju nikakve novčane donacije, a ne smiju ni da uzmu honorar kao nadoknadu za predavanje koje je na neki način povezano s mandatom.

Poslanici su često na putu. Kad od domaćina dobiju neki poklon, onda smiju da zadrže samo one stvari čija vrijednost ne prelazi granicu od 200 evra. Skuplje poklone moraju da proslijede predsedniku Bundestaga. Ipak, mogu i da ih zadrže, ali samo nakon što u državnu blagajnu uplate protivvrijednost poklona, piše DW.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije