Svijet

Medijski rat Moskve i Zapada: Napadnut moral civilnog društva i u Rusiji i u Ukrajini

Medijski rat Moskve i Zapada: Napadnut moral civilnog društva i u Rusiji i u Ukrajini
Foto: Pixabay/Ilustracija | Medijski rat Moskve i Zapada: Napadnut je moral civilnog društva i u Rusiji i u Ukrajini

Ukrajinska kriza ogolila je i medijski rat Istoka i Zapada. Počelo je zabranom emitovanja Raša tudej u Njemačkoj. Moskva uzvraća zabranom rada redakcije Dojče velea u Moskvi neposredno uoči rata. U prvim danima sukoba Evropska unija je zabranila emitovanje Sputnjika i televizije Raša tudej uz objašnjenje da su propagandno oružje Kremlja.

Odgovorila je ruska Duma zakonom koji preti svim domaćim stranim novinarima sa 15 godina robije ukoliko rat u Ukrajini nazovu ratom ili invazijom. Kuda vodi gašenje medijskih kanala i koliko je znajačajan propagandi rat?

Poslije više od jednog vijeka, iz Rusije se povukao američki Njujork tajms, koji je imao dopisništvo u Moskvi tokom cijelog Drugog svjetskog i Hladnog rata. Otišli su i španski, italijanski i njemački mediji. Dopisništva u Rusiji su zatvorili Blumberg, ABC njuz, Slobodna Evropa, dok je redakcija BBC aktivna, ali se program, sajt i Twitter nalog britanskog servisa ne vidi u Rusiji, piše Euronews Srbija.

S druge strane, Evropski savjet naveo je da Sputnjik i RT šire dezinformacije, a posljednji udarac zadala je kompanija Meta koja je saopštila da će privremeno suspendovati pravila o zabrani nasilnog govora protiv ruske vojske i Putina. Stučnjaci tvrde da su ovakvi potezi dokaz propagandog rata i jedne i druge strane.

Kontrola protoka informacija

"Obično se medijski kanali zatvaraju da bi jedna strana mogla da kontroliše protok informacija i potencijalno da ima jednostrano izveštavanje, a posljedice jednostranog izveštavanja su usmeravanje javnosti, odnosno javnog mnjenja, da li nacionalnog, regionalnog ili međunarodnog u smeru onoga što je očekivani, zadati cilj hibridnog ratovanja, odnos medijskog ratovanja, koje smo i mi kao zemlja mogli nažalost da iskusimo pre 20 do 30 godina", rekao je za Euronews Srbija Nenad Perić, profesor u oblasti medija i komunijacija.

Novinarka Ljiljana Smajlović kaže da onog trentuka kada je Raša tudej u Americi registrovana kao strani agent bilo jasno da će Rusi početi da se služe metodama Zapada.

"Moguće je zabraniti pogotovu elektronske medije, ali to ima uvek jednu te istu posledicu da je lakše raspirivati ratnu histeriju i da je lakše svoju propagandu gurati. Ako nema protivničke strane lakše je preko noći od Zelenskog napraviti Čerčila, a od Putina Hitlera. Zato je to korisno, jer ti to prosto olakšava posao. Ovde je očigledno da je moral civilnog društva napadnut i u Rusiji posredstvom sankcija, kao što je potpuno jasno da i Rusi uništavaju civilne objekte i da i Rusi gađaju moral civilnog stanovništva", rekla je Smajlović za Euronews Srbija.

Bombe su ciljale na moral civilnog stanovništva i 1999. Više dvije decenije kasnije šef evropske diplomatije Žizep Borel navodi da su Raša tudej i Sputnjik integrativni dio ruske intervencije, što je bila formulacija korištena kao opravdanje za bombarodvanje RTS-a.

"Sada je upadljivija konsolidacija zapadnog javnog mnjenja. Konsolidacija i homogenizacija zapadne propagande. Uvek je tako bilo u Moskvi, i u vreme SSSR i sada, ali na Zapadu nije ovako bilo... To nam govori kako se nešto promenilo u Americi, kako se drugačije vodi propaganda i kako je propagnada sve važnija i kako je ovaj američki uspeh da konsoliduje svoje javno mnjenje, da otkazuje sve one koji govore drugačije, izlaže ih strahovitom pritisku društvenih medija, to je nova komponentna ratova i o tome ćemo morati svi u budućnosti da vodimo i te kako računa", kaže Smajlović.

Perić navodi da ratni sukobi bilo da neko napada ili da se brani se ne mogu održati na zadovoljvajućem nivou ako ne postoji podrška javnosti.

"Ta podrška javnosti, govorimo prvo o lokalnoj, a onda i o međunarodnoj javnosti, tako da ukoliko ne postoji podrška javnosti koja se u takvim sukobima dobija najpre medijima, odnosno izveštavanjem, onda je upitan krajnji rezultat tih operacija", rekao je Perić.

Istorija je pokazala da je vrlo klizav teren između onoga što se može pravno podvesti pod lažne vijesti i propagandu. Primjera radi, sud u Ninbergu zaključio je da je istina da je nacistički propagandista Hans Frič širio neke lažne vijesti, ali da je njegov posao bio hrabrenje njemačkog stanovništva u podršci nejmačkog ratnog otpora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije