HLUBOK - Proces širenja EU na zemlje zapadnog Balkana ne smije biti zaustavljen, ocjena je većine ministara inostranih poslova Unije drugog dana neformalnog sastanka šefova diplomatija posvećen ovom regionu, koji se održava u češkom dvorcu Hluboka na Vltavi.
"Velika Britanija u potpunosti se zalaže za širenje EU na zemlje zapadnog Balkana. Jasno je da je širenje EU u interesu same Unije. Zapadni Balkan mora imati evropsku perspektivu", poručio je šef britanske diplomatije Dejvid Miliband u izjavi novinarima, istakavši da zemlje zapadnog Balkana moraju ispuniti preduslove i da se ne smiju praviti ustupci ni prema jednoj državi.
"EU je postala snažnija širenjem, jer je sada široka zona bezbjednosti i stabilnosti. Iz te istorije EU mora učiti", naglasio je Miliband.
Ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini podvukao je da se svim zemljama zapadnog Balkana mora, sa ovog skupa, uputiti pozitivna poruka, posebno kada je riječ o zahtjevu, na primjer, Srbije o ukidanju viza.
"Nadam se da će biti moguće da do kraja godine riješimo pitanje liberalizacije viznog režima sa zemljama koje ispunjavaju uslove, a u tome dosta su napredovale Srbija i Albanija", objasnio je Fratini istakavši da je za žaljenje što EU ne napreduje po pitanju širenja na zapadni Balkan, posebno što je došlo do zastoja oko Hrvatske.
Šef švedske diplomatije Karl Bilt je kazao da se širenje EU sprovodi još od kraja šezdesetih godina i da je uvijek neko bio protiv tog procesa, ali da se on sprovodio.
Prema Biltovim riječima, ako se zapadnom Balkanu pred nosom zatvore vrata, to može imati strašne posljedice po region.
Bilt je priznao da bi neusvajanje lisabonskog procesa iskomplikovalo širenje EU, ali je podsjetio da se plan proširenja nalazi i u sporazumu iz Rima, iz pedesetih godina, kojim su se zemlje EU obavezale na prijem svih zemalja koje ispunjavaju određene uslove.
Šef francuske diplomatije Bernar Kušner je poručio da zemlje zapadnog Balkana, ako žele da uđu u EU moraju da shvate da nacionalističke parole ne pripadaju ovom vremenu, te da moraju da sarađuju.
Kao probleme koji moraju da se riješe, Kušner je naveo Bosnu i Hercegovinu i Kosovo.
Ministar inostranih poslova Luksemburga Žan Aselborn je naglasio da će se proces širenja na zapadni Balkan odvijati pojedinačno, od zemlje do zemlje, jer svaka mora ispuniti preduslove.
Prema Aselbornovom mišljenju, proces širenja nema alternativu, a poruka o obustavljanju sigurno bi dovela do pogoršanja stanja u regionu.
Šef finske diplomatije Aleksander Stub ocijenio je da EU mora imati pojedinačan pristup, ali da se proces širenja na Balkan mora nastaviti.
"Svi znaju da je Balkan dio Evrope i da EU i te kako može imati koristi od tog regiona", objasnio je Stub, dodavši da bi neusvajanje Lisabonskog sporazuma moglo biti otežavajuća okolnost po proces širenja EU.
Ministri inostranih poslova EU jutros su najprije započeli sastanak bez zemalja zapadnog Balkana, razmatrajući svoje stavove o tom regionu, a poslije prvog dijela skupa sjednica će biti nastavljena sa kolegama iz zemalja bivše Jugoslavije i Turske.
Sastanku, pored ostalih, prisustvuju novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Incko, kao i specijalni izaslanici EU na Kosovu i u Makedoniji Piter Fejt i Ervan Fuere.
Dvorac Hluboka, u blizini Čeških Buđevica, bio je u ranijem posjedu kneza Švarcenberga, plemićke kuće kojoj pripada domaćin skupa, šef češke diplomatije Karel Švarcenberg.
Češka protiv čekanja
Češka, kao predsjedavajući EU, odbacuje prijedloge da Unija sačeka s prijemom zemalja zapadnog Balkana dok ne provjeri kako će funkcionisati s novim Lisabonskim ugovorom.
"Uz sve poštovanje prema kancelarki, Evropu treba što prije ujediniti i zacijeliti tu otvorenu ranu Evrope. Dakle, da cijeli Balkan postane dio EU", kazao je Švarcenberg. On je dodao da politička kriza u Češkoj može da zaprijeti dugoročnim planovima proširenja EU. Izglasavanje nepovjerenja češkoj koalicionoj vladi izazvalo je sumnje da li će Prag ratifikovati Ustav EU koji je neophodan za reformu procesa donošenja odluka.
Ren: Do kraja godine bez viza
HLUBOKA - Države zapadnog Balkana, koje su najviše učinile u ispunjavanju preduslova za ulazak na bijelu šengen listu, mogle bi već krajem godine da dođu do bezviznog režima, ocijenio je komesar za proširenje EU Oli Ren.
"Ove godine koncentrisani smo na oslobađanje od viza. Upravo su se vratile brojne misije evropskih eksperata iz država regiona. Prije toga, svima smo pojedinačno uputili pravila puta i uslove za oslobađanje od viza i, na osnovu nalaza eksperata, već ovog proljeća sačinićemo temeljite izvještaje", rekao je Ren.