VAŠINGTON, BRISEL - Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mogućnost postizanja "velikog, prekrasnog sporazuma" s Rusijom, koji bi mogao obuhvatiti ne samo Ukrajinu nego i cijelu Evropu. Međutim, njegova najava izazvala je zabrinutost među evropskim saveznicima, koji strahuju da bi Vašington mogao pregovarati s Moskvom o budućnosti evropske bezbjednosti bez njihovog punog učešća.
Kako piše Politico, koji je razgovarao s 12 diplomata NATO, predstavnika Evropske unije i zvaničnika evropskih vlada, nova američka inicijativa dočekana je sa sumnjom da bi mogla otvoriti prostor za ustupke ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Jedan visoki evropski zvaničnik priznao je da u javno predstavljenim ciljevima američkog plana nema ničega posebno spornog, ali da među saveznicima postoji sumnja da se iza njih kriju i drugi planovi.
"Doslovno nema ničega čemu bi se moglo prigovoriti, ali znamo da se dešava nešto drugo", rekao je.
Upravo ta sumnja, da se iza načelno prihvatljivih prijedloga kriju mnogo osjetljivija pitanja, izaziva zabrinutost u evropskim prijestonicama.
Šta je Tramp razgovarao s Putinovim izaslanikom?
Zabrinutost je počela nakon što je Tramp u četvrtak, 5. novembra, u Bijeloj kući razgovarao s Kirilom Dmitrijevom, specijalnim izaslanikom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Američki predsjednik potom je najavio mogućnost postizanja sporazuma čiji bi značaj mogao daleko prevazići okvire rata u Ukrajini.
"Biće to veliki sporazum. Obuhvatiće više od Ukrajine, a mogao bih čak reći da bi mogao obuhvatiti cijelu Evropu", izjavio je Tramp.
Dodao je da će to biti "veliki, prekrasan sporazum" kojim će, kako očekuje, svi biti oduševljeni.
Ipak, nije objasnio šta bi takav dogovor konkretno podrazumijevao niti o kojim bi se pitanjima pregovaralo s Moskvom.
Šta predviđa američki plan?
Nedugo nakon Trampove izjave oglasio se njegov zet i izaslanik Džared Kušner, koji je predstavio osnovne ciljeve američke inicijative.
Prema njegovim riječima, Vašington želi uspostaviti širi okvir evropske bezbjednosti koji bi smanjio rizik od novih sukoba i omogućio dugoročnu stabilnost.
Plan obuhvata pet ciljeva:
-
Stalne bezbjednosne konsultacije.
-
Pouzdane kanale komunikacije u kriznim situacijama.
-
Veću transparentnost vojnih aktivnosti.
-
Uzajamne mjere za smanjenje rizika od eskalacije.
-
Dugoročni okvir za evropsku bezbjednost i stabilnost.
Kušner je istakao da bi novi okvir trebalo da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet svih država, kao i njihovo pravo da samostalno odlučuju o bezbjednosnim savezima.
Takođe je poručio da bi NATO ostao ključan za kolektivnu odbranu Evrope i da nijedna država ne bi imala pravo veta na bezbjednosne odluke druge.
Međutim, evropski diplomati smatraju da je i dalje nejasno šta bi se konkretno našlo na pregovaračkom stolu.
"Pomalo je nejasno šta je Kušner time htio reći", izjavio je jedan diplomata iz NATO za Politico.
Prema njegovim riječima, u Evropi postoji bojazan da bi Moskva razgovore o budućem bezbjednosnom poretku iskoristila za opravdavanje svojih ranijih zahtjeva.
"To neće proći kod evropskih saveznika", poručio je.
Zašto Evropa strahuje od ustupaka Rusiji?
Evropski zvaničnici podsjećaju da Rusija već godinama zahtijeva promjene u evropskom bezbjednosnom poretku, uključujući ograničavanje vojnog prisustva NATO na istoku kontinenta.
Prije početka rata u Ukrajini 2022. godine, Moskva je tražila da NATO odustane od daljeg proširenja i da se njegova vojna infrastruktura vrati na pozicije prije 1997. godine.
Takvi zahtjevi posebno zabrinjavaju države istočne Evrope, koje članstvo u NATO smatraju ključnom garancijom svoje bezbjednosti.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas upozorila je da se o budućnosti kontinenta ne može odlučivati na način koji bi Rusiji omogućio da diktira bezbjednosne odluke drugih država.
"Već imamo evropski bezbjednosni poredak. NATO i Evropska unija imaju svoje uloge. Moramo osigurati da Ukrajina bude uključena u taj poredak", rekla je Kalas.
"Problem je u tome što Rusija neprestano krši sporazume na kojima se taj poredak temelji. Putin nema pravo veta na evropsku bezbjednost", ocijenila je ona.
Da li su saveznici iz NATO zaobiđeni?
Prema trojici diplomata iz NATO s kojima je razgovarao Politico, saveznici nisu bili unaprijed obaviješteni o američkom prijedlogu.
Iako su američki predstavnici održali razgovore s ukrajinskim, evropskim i zvaničnicima NATO u Briselu, dio saveznika smatra da nije dobio dovoljno informacija o širem planu.
Jedan visoki evropski bezbjednosni zvaničnik naglasio je da se o budućnosti evropskog bezbjednosnog poretka ne bi smjelo pregovarati dok traje rat u Ukrajini, a naročito ne bez evropskih država.
Sličnu poruku poslao je i predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda.
"Evropa mora imati mjesto za pregovaračkim stolom kada se razgovara o miru u Ukrajini i budućnosti evropskog bezbjednosnog poretka", poručio je.
U Briselu su u petak o američkoj inicijativi razgovarali i predstavnici članica EU.
Prema navodima Politica, ambasadore je o razvoju situacije izvijestio Bjern Zajbert, glavni savjetnik predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.
Jedan evropski diplomata objasnio je da EU ne pokušava blokirati američke mirovne napore, ali da postoji ozbiljno nepovjerenje prema ruskim namjerama.
Takođe je upozorio da ljudi iz Trampovog okruženja potcjenjuju koliko bi nepovoljan ishod rata u Ukrajini mogao biti opasan za cijelu Evropu.
Hoće li Tramp povezati sporazum s američkim vojnicima u Evropi?
Jedno od najosjetljivijih pitanja jeste mogućnost da Vašington pregovore o novom bezbjednosnom sporazumu poveže s preispitivanjem rasporeda američkih vojnika u Evropi.
Revizija američkog vojnog prisustva očekuje se u decembru, a pojedini saveznici strahuju da bi eventualno smanjenje broja vojnika moglo postati dio šireg dogovora s Moskvom.
"To je slon u sobi", rekao je jedan diplomata iz NATO, koristeći izraz za problem kojeg su svi svjesni, ali o kojem se nerado otvoreno govori.
Objasnio je da nije isto razgovarati o evropskoj bezbjednosti uz postojeće američko vojno prisustvo i pregovarati o budućem poretku kada niko ne zna kako će ono izgledati.
Za države na istočnom krilu NATO to pitanje ima poseban značaj, jer se u velikoj mjeri oslanjaju na američku vojnu podršku.
Ipak, zasad nema potvrde da je povlačenje američkih vojnika dio Trampovog prijedloga.
Šta slijedi naredne sedmice?
Nova američka inicijativa dolazi neposredno uoči pregovora predstavnika SAD, Rusije i Ukrajine, zakazanih za 10. i 11. novembar u Abu Dabiju.
Prethodno su u Briselu održana dva kruga pripremnih razgovora.
Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da evropski saveznici moraju biti oprezni kada procjenjuju stvarne namjere Moskve.
"Moramo biti realistični kada je riječ o mirovnim pregovorima i veoma oprezni kada procjenjujemo stvarne namjere Rusije", rekao je Tusk.
Prema njegovoj ocjeni, Putin bi tokom zime mogao imati još manje razloga da pristane na dogovor.
Njemački kancelar Fridrih Merc razgovarao je u četvrtak s Trampom, a njegov portparol Štefan Kornelijus izjavio je da je nakon američkih izbora porastao pritisak da se pregovori ubrzaju.
Očekuje se da će se o novoj diplomatskoj inicijativi razgovarati i na neformalnom sastanku lidera Evropske unije naredne sedmice u Dablinu.
Iako je taj skup prvobitno trebalo da bude posvećen vještačkoj inteligenciji, pitanje Ukrajine i budućnosti evropske bezbjednosti moglo bi izbiti u prvi plan.
Za sada ostaje nepoznato šta Trampov "veliki, prekrasan sporazum" zaista podrazumijeva i da li bi Rusija u okviru pregovora mogla zatražiti ustupke koji se tiču NATO i evropske bezbjednosti.
Upravo zbog toga evropski saveznici insistiraju da nijedna odluka o budućnosti kontinenta ne smije biti donesena bez njihovog učešća.