BERLIN - Odavno je poznato da teroristička grupa koja sebe naziva Islamskom državom (IS) raspolaže ogromnim svotama novca. Njemačka vlada polazi od kapitala od „jedne do dvije“ milijarde američkih dolara. A, svota svakodnevno raste.
Mnogi su finansijski izvori IS-a: krijumčarenje nafte i antikviteta, pljačke banaka, otkupnine od otmica, ali i klasično ubiranje poreza na područjima koja drže pod kontrolom. Ne treba zaboraviti niti donacije bogatih islamista.
Ali najsigurnije u ovoj raspravi je jedno: niko zapravo na Zapadu ne zna kolike su materijalne zalihe IS-a.
Nezavisnost o inostranstvu
Za razliku od terorističkih organizacija poput Al Kaide, IS nije labava mreža nego funkcioniše u mnogim domenama kao prava država koja kontroliše područja, prirodne izvore i naravno stanovništvo koje živi na tom području. Zato je i, kako smatra njemačka vlada, njihova zavisnost o stranim izvorima relativno mala.
Prema informacijama kojima raspolaže Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) , IS-u su u posljednje vrijeme pali prihodi od nafte i to, prije svega, zahvaljujući padu cijene nafte na globalnom tržištu, ali i zbog pojačanih kontrola u Turskoj, kurdskim područjima i u Iraku. I, u posljednje vrijeme intenzivirani, zračni napadi smanjuju prihode od nafte. Ali, trgovina naftom bi se, prema OEBS-u, mogla još više ograničiti. I to manje kroz vazdušne napade, a više preko informacija o posrednicima i onima koji na ovom poslu s naftom zarađuju.
Mnogo prihoda, mnogo izdataka
Važan izvor finansiranja IS-a su porezi i nameti s okupiranih područja. Građani koji ovdje žive moraju IS-u proslijediti “pet do petnaest odsto prihoda”, proizlazi iz podataka kojima raspolaže njemačka vlada. Uz to treba dodati i “posebni porez za nemuslimane”.
Dakle IS gubitkom teritorija gubi i izvore zarade, a time i smanjuje mogućnost plaćanja svojih boraca. Postrojbe IS-a, prema informacijama američkih obavještajaca, variraju od 30 do 100 hiljada boraca. Obični borci dobijaju oko 400 do 500 dolara mjesečno, oficiri i do 3.000. Jednostavnom računicom se dolazi do iznosa od 15 miliona dolara mjesečno koliko IS mora potrošiti samo na plaćenike. U pokrivanju ovih troškova ne pomažu pretjerano ni donacije privatnih finansijera iz arapskih zemalja Perzijskog zaliva koje su se, prema informacijama zapadnih službi, u posljednje vrijeme ionako drastično smanjile.
Srednjovjekovna finansijska praksa
Na samitu G20 je predstavljen izvještaj koje pokazuje da su samo u Saudijskoj Arabiji nakon 2010. 863 osobe osuđene zbog finansiranja terorizma. Na drugom mjestu po osudama se nalazi SAD sa 100 presuda. Ipak, to je samo vrh ledene sante, jer do suđenja dolazi rijetko.
Borba protiv finansiranja terorizma je teška jer finansijski tokovi ne idu uobičajenim putevima preko banaka nego paralelnim sistemom izgrađenim na arapskom principu “havale” koji počiva na povjerenju i čiji korijeni su u nomadskom vremenu.
Isplate se vrše širom svijeta u gotovini i anonimno. “To otvara mogućnost da onaj ko plaća ne zna ko je primalac i obrutno”, kaže Reinhald Schulze, islamolog sa Univerziteta u Bernu.
Finansijski centar Rijad
Bez obzira na finansije, napadi u Parizu su pokazali da oni mogu biti planirani i izvedeni bez većih izdataka. Norveški institut za obrambene analize je analizirao najkrvavije terorističke napade između 1994. i 2013. u Evropi i došao do zaključka da je više od tri četvrtine ovih napada realizovana s manje od 10.000 dolara po napadu.
“Kalašnjikove i opasače s eksplozivom je moguće nabaviti na crnom tržištu za relativno malo novca”, kaže Hans-Martin Lang iz odjela za prevenciju pranja novca Savezne uprave za kontrolu finansijskih tokova.
On kaže da je najveći problem u tomu što se najveći dio transakcija odvija u području koje se nalazi “ispod granica” koje se posmatraju.
Zaključak analiza je da teroristima tako brzo neće nestati sredstava za izvođenje napada unatoč mogućim vojnim gubicima u Siriji i Iraku.
(DW/NN)