Šefovi diplomatije SAD i EU, Džon Keri i Federika Mogerini poručili su u četvrtak, sa samita OEBS-a u Beogradu, da je potrebna zajednička borba protiv terorizma, ali da je za rješenje pretnje koju predstavlja "Islamska država" potrebna smjena režima Bašara el Asada u Siriji.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić upozorio je kako je Balkan i dalje bure baruta kome je potrebna jedna iskra da ponovo eksplodira.
Po mnogima jedan od ključnih susreta dvodnevnog Samita, ruskog i američkog šefa diplomatije Sergeja Lavrova i Džona Kerija počeo je oko podneva i trajao tridesetak minuta, poslije čega je Keri otišao iz "Kombank arene".
Uoči bilateralnih razgovora sa Kerijem Sergej Lavrov je prije svog obraćanja izjavio saučešće zbog ubistva 14 osoba u pucnjavi u Kaliforniji i pozvao na jedinstvo u borbi protiv terorizma.
„To je danas glavni prioritet i sve ostalo mora biti podređeno tome. To je kao i nekadašnja borba protiv nacista. Nećemo dozvoliti da teroristi imaju koristi od nelegalne trgovine raznim stvarima, ali ne možemo biti uspješni ako nam drugi podmeću klipove pod noge, kao što nam se desilo u vazdušnom napadu na Siriju“, poručio je Lavrov.
Keri je, zahvalivši se na izrazima empatije za žrtve u pucnjavi u Kaliforniji, na to uzvratio:
„Previše nas za ovim stolom je posljednjih godina već bilo izloženo sličnim incidentima“, poslije čega je nastavio:
„Pozdravljamo odluku britanskog parlamenta da se pridruži antiterositičkoj koaliciji u Siriji, kao i najave Njemačke. Ta dva koraka pokazuju jedinstva i odlučnosti zajednica. Ali bez rješenja na samom tlu jasno nam je da se ova bitka ne može dobiti samo iz vazduha. Dio strategije koju pokušavamo da sprovedemo u Bečkom procesu je da izvršimo političku tranziciju. Ako to učinimo pružamo mogućnost stranama da se približe: tu prvenstveno mislim na sirijsku vojsku i opoziciju“, rekao je Keri.
Drugi susret dana, razgovor Sergeja Lavora sa turskim šefom diplomatije Mevlutom Čavušogluom, dogodio se u četvrtak oko 15:30, javlja reporter RSE sa mjesta događaja. Prethodno je precizirano da bilo kakvo snimanje susreta Lavrov - Čavušoglu neće biti dozvoljeno. Ovo je prvi susret dvojice zvaničnika nakon što je oboren ruski avion Su-24, poslije čega je uslijedilo dramatično zaoštravanje odnosa izemđu Ankare i Moskve.
Otvarajući 22. ministarsku konferenciju OEBS-a, šef srpske diplomatije i predsedavajući OEBS-a Ivica Dačić je poručio da da su ključni zadaci OEBS-a deeskalacija situacije oko Ukrajine, zajednički odgovor na druge transnacionalne pretnje po bezbjednost i obnova povjerenja i saradnje.
Mada je Beograd ovih dana diplomatska prestonica svijeta, zbog samita OEBS-a uočljivo je da je organizacija drugačija nego prilikom ranijih posjeta svjetskih državnika kada su bili blokirani veći dijelovi grada, što je dovodilo do kolapsa u saobraćaju.
Sastanci na ovom velikom skupu održavaju se u Beogradskoj areni i Palati Srbija, a veći broj učesnika smješten je u hotelu u blizini Ušća. U tom trouglu su najveće mjere bezbjednosti.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić je pozvao Ministarski savjet OEBS-a da donese zajedničke zaključke i preporuke za rješavanje problema migranata, e upozorio da je Balkan i dalje bure baruta kome je potrebna jedna iskra da ponovo eksplodira.
"Balkan je, ne moram bar ovde bilo koga da pdsjećam, i jedna iskra može da zapali značajan dio svijeta. Zato ovdje pred vama moram da iskažem ličnu bojazan i iskreni strah od mogućnosti od urušavanja balkanske stabilnosti. Srbija jeste čvtrsta i stabilna politički i ekonomski, ali dovoljno je samo nekoliko kriznih situacija bilo gdje u regionu; Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Prištini da cijeli region ponovo plane. Ovo sam rekao zbog onih koji ne razumeju značaj i važnost sveukupne balkanske stabilnosti“, rekao je Vučić.
"Prisutan je i strah od pojave stranih terorističkih boraca, koji se pridružili ratu u Siriji i Iraku i taj strah raste.... raste i ksenofobija...", upozorio je Vučić.
Šefovi diplomatije SAD i EU Džon Keri i Federika Mogerini pozvali su inače u prvom dijelu zasjedanja u Beogradu na zajedničku borbu protiv trerorizma i za nalaženje rješenja sukoba u Siriji.
Keri je upozorio kako su za uspješnu borbu protiv "Islamske države" potrebne sirijske ili arapske trupe na terenu, jer se militanti ne mogu poraziti samo vazdušnim udarima.
"Mislim da znamo kako Daeš ("Islamska država") neće biti potpuno poražen zračnim napadima, bez pronalaženja nekih trupa na terenu koje su spremne da se bora protiv njega", rekao je američki državni sekretar.
Keri je rekao da je dio strategije u Beču da se obezbijedi politčka tranzicija u Siriji što će omogućiti da se svi ujedine u borbi protiv "Islamske države" - i sirijske snage i opozicione snage.
On je naveo kako se to odnosi na sirijske ili arapske trupe.
Nakon sastanka Džona Kerija sa predstavnicima nevladinih organizacija, predstavnica Helsinškog odbora za ljudska prava, Izabela Kisić, izjavila je za RSE da će "Amerika da nastavi podržavati civilno društvo".
Uoči Ministarskog savjeta OEBS, državni sekretar SAD razgovarao je u Beogradu i sa aktivistima civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana.
"Državni sekretar Keri rekao je da će SAD nastaviti da podržava branitelje ljudskih prava tamo gdje su oni ugroženi. Poručio je da će i dalje pridavati veliki značaj ljudskoj dimenziji u okviru OEBS-a. Izuzetno je važno da je u svom govoru pomenuo slobodu izražavanja i slobodu medija. Posebno zato što je to danas prioritet organizacija civilnog društva, i što je to jedan od najznačajnijih dokumenata paralelne konferencije civilnog društva koja je održana uoči minitarskog sastanka OEBS-a. Taj dokument se upravo odnosi na slobodu izražavanja", kaže Kisić. Mogerini je rekla da je za terorizam moguće samo međunarodno rješenje, dodajući da se pretnja od "Islamske države" može otkloniti samo uspostavljanjem mira u Siriji, za šta je dijalog u Beču ključan, te navela da je i sastanak u Beogradu prilka da se ostvari napredak po tom pitanju.
Ona je upozorila, između ostalog, da su konflikti u Siriji, Libiji i na drugim mjestima, uz siromaštvo i slabu ekonomsku razvijenost, doveli do problema ne samo u regionu već i Evropskoj uniji, koji, kako je precizirala, nisu viđeni generacijama.
Keri i Mogerini su takođe pozvali Rusiju da sarađuje s Ukrajinom i obezbijedi sprovođenje sporazuma iz Minska.
Državni sekretar SAD je rekao da je potrebno da Rusija zajedno sa separtistima (u Ukrajini) koje podržava sarađuje u sprovođenju sporazuma iz Minska i obezbijedi pristup posmatračima OEBS-a.
Mogerini je rekla da se na Krimu krše ljudska prava, navodeći da je to zabilježil Kancelarija OEBS za demorkatske institucije i ljudska prava (ODHIR).
“Još uvijek se sočavamo sa ozbiljnim podelama među nama. Nezakonito anektiranje Krima i destabilizacija istočne Ukranije i dalje ugrožavaju osnovne principe fukncionisanja OEBS-a. Stanje nastalo nelegalnim anektiranjem Krima ostalo je nepromenjeno. Primjetno je konstantno kršenje ljudskih prava stanovništva koje čine tamošnje faktičke vlasti. Primirje u istočnoj Ukrajini se formalno pošuje i nasilje je splasnulo u poslednjih godinu dana. Ali strane snage još nisu zbačene, a separatisti i dalje kontorlišu granični pojas”, naglasila je Mogerini.
Osim krize u istočnoj Ukrajini, rat na Bliskom istoku i izbjeglička kriza bile su najznačajnije teme u izlaganjima većine diplomata.
Peter Sijarto, mađarski šef diplomatije – tranzitne države koja je prva ogradila svoje granice što je naišlo na osude dijela svjetske javnosti, poručio je da ekstremisti Islamske države moraju biti poraženi, ili će Evropa dodatno ispaštati.
“Ovo nam je posljednja šansa koju moramo da iskoristimo, inače će biti prekasno. Ako nismo u stanju da stabilizujemo situaciju oko Evrope i potisnemo ISIL veliki protisak migracija će se nastaviti”, podvukao je Sijarto.
On u Beogradu predstavlja državu kroz koju su izbjeglice i migranati, do podizanja ograda, masovno prolazili na putu ka Njemačkoj, svojoj krajnjoj destinaciji i novom domu. Njemačka je i država koja od 2016. od Srbije preuzima predsedavanje OEBS-u.
“Obnavljanje dijaloga i uspostavljanje povjerenja bezbjednosti biće lajtmotiv predsjedavanja”, podvukao je njemački ministar i budući predsjedavajući Frank Valter Štajnmajer.
“OEBS raspolaže brojnim instrumentima koji bi mogli da nam pomognu u savladavanju brojnih izazova. U Ukrajini vidimo kako je doprinio smirivanju. Međutim neophodno je da se i dalje radi na uspostavljanju povjerenja, pošto je događaj na sirijsko-turskoj granici pokazao koliko su potrebni instrumenti za smanjenje oružanih sukoba, a instrumente bi trebalo modernizovati”, smatra Štajnmajer.
Tokom plenarne sjednice otvaranja učesnicima samita su se još obratili Ilke Kanerve, predsjednik parlamentarne Skupstine OEBS-a i Lamberto Zanijer, generalni sekretar te međunarodne organizacije nakon čega je to zasjedanje zaključeno.
Zanijer je podvukao da zemlje članice treba da budu ujedinjene u borbi protiv ekstremnog radikalizma i terorizma, koja je svuda u svijetu postala svakodnevnica, kao i u rješavanju migrantske krize.
"Moramo da pokažemo da kao organizacija činimo sve da spriječimo terorizam", rekao je Zanijer na otvaranju ministarskog sastanka OEBS i dodao da je za to potrebno riješiti probleme unutar društva, podstaći toleranciju i međusobni dijalog.
Keri i Lavrov doputovali su u Beograd u srijedu uveče. Na aerodromu "Nikola Tesla" jednog pa drugog dočekao je srpski šef diplomatije Ivica Dačić, da bi se Keri uputio u vilu "Bokeljka" u beogradskom naselju Dedinje gde se susreo sa predsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vučićem.
Keri je, inače, u glavni grad Srbije doputovao iz Prištine, gdje se sastao i sa predsjednikom Vlade Kosova Isom Mustafom.
Paneli i diskusije biće nastavljeni u petak, te okonačni oko 15 sati završnim govorom predsjedavajućeg Dačića i ministra inostranih poslova Nemačke Frank Valter Štajnmajera, koji će se obratiti u svojstvu države predsedavajuće OEBS-om za 2016. godinu.
Skup u kome učestvuje oko 1.000 predstavnika različitih delegacija iz 57 država svijeta, obezbjeđuje oko 7.000 policajaca, dok je za njegovo praćenje akreditovano 115 medijskih kuća i više od 500 novinara.
Posljednji put skup ovog obima u Beogradu je organizovan 1989. godine kada je tadašnja Jugoslavija bila domaćin Samita nesvrstanih.
Lavrov: Terorizam naš najveći neprijatelj
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov rekao je danas da je na sastancima u okviru Ministarskog savjeta OEBS potvrđeno da je terorizam najveći neprijatelj i da treba ostaviti po strani sve što nema veze sa borbom protiv terorizma i što je koči.
"Radimo na dokumentu u kojem će takav stav biti jasno i nedvosmisleno iznet", rekao je Lavrov novinarima u Beogradu.
Jasno je da prijetnja terorizma obuhvata brojne probleme, a prije svega problem nelegalne migracije.
Kako je dodao, to je problem EU, jer migranti prije svega odlaze tamo, ali Rusija je spremna da sarađuje sa EU po tom pitanju.
Prema njegovim riječima, ruska strana je skrenula pažnju na mnoge poteškoće koje postoje na evropskom kontinentu, uključući i ukrajinsku krizu, a koji su povezani sa sistemskim nedostacima u evropskoj bezbjednosti.
On je podsjetio na političke principe koji se tiču bezbjednosti, a koji su utvrđeni na velikim samitima OEBS, ali je ukazao da ima problema sa njihovom sprovođenjem u djelo.
Rusija je više puta predlagala da se postignu sporazumi o tome, kako bi se princip nedjeljivosti bezbjednosti preveo u praksu, ali su zapadni partneri to odbili, naveo je on.
"Posebno treba obratiti pažnju danas na vojno-političku bezbjednost. Sadašnje stanje u toj oblasti nikog ne može da zadovolji. Ako se time ne budemo bavili u OEBS-u, onda preostaje NATO centrizam, produbljivanje linija podjele u Evropi", zaključio je Lavrov.
(NN/slobodnaevropa.org/Agencije)