VAŠINGTON - Administracija američkog predsjednika Baraka Obame objavila je novu Strategiju nacionalne bezbjednosti, koja ističe ekonomsku moć kao temelj nacionalne snage SAD i zalaže se za saradnju sa drugim državama u rješavanju problema sadašnjeg svijeta.
U tekstu na 52 stranice, naglasak se stavlja na instrumente "meke sile", kao što su diplomatija, globalno partnerstvo i privredni razvoj, ali se ne odriče upotrebe vojne sile kada su druga sredstva iscrpljena. Strategija je dokument koji se zahtijeva od svakog predsjednika u drugoj godini mandata.
Obamin prethodnik Džordž Buš je 2002. godine lansirao takozvanu Bušovu doktrinu, prema kojoj će SAD ići u "preventivne ratove" protiv država i terorističkih grupa za koje smatraju da im predstavljaju prijetnju.
Obamina strategija je, u tom smislu, način distanciranja od tog kontroverznog koncepta i njenog insistiranja na unilateralnim potezima.
"Moramo da američko angažovanje usmjerimo na jačanje međunarodnih institucija i zajedničkog djelovanja, koji mogu da služe zajedničkim interesima poput borbe protiv nasilnog ekstremizma, sprečavanja proliferacije nuklearnog oružja i materijala, ostvarenja izbalansiranog i održivog privrednog rasta, kao i pronalaženja rješenja za opasnost od klimatskih promjena", ističe se u strategiji.
Obama se u dokumentu zalaže za širenje partnerstva na sile u usponu koje ne spadaju u tradicionalne američke saveznike, poput Kine i Indije, koje bi mogle da doprinesu rješavanju globalnih problema.
Nova strategija naglašava da američkoj armiji nema ravne u svijetu kada se radi o njenim dometima i resursima i ističe namjeru da SAD zadrže svoju vojnu superiornost, ali se iznosi i upozorenje. "Kada pretjerano koristimo vojnu moć ili ne djelujemo s partnerima, naša armija je preopterećena, Amerikanci nose veći teret i naše vođstvo u svijetu se suviše usko poistovjećuje s vojnom silom", napisao je Obama u uvodu strategije. Prema njegovim riječima, teret novog vijeka ne može da padne samo na američka pleća i upravo je trošenje snage pretjerenim širenjem moći ono što bi protivnici SAD željeli da vide. "Naša strategija počinje shvatanjem da naša snaga i uticaj u inostranstvu počinju koracima koje preduzmemo kod kuće", istakao je Obama i založio se za veće ulaganje u obrazovanje, naučna istraživanja i orijentaciju na čistu energiju.
Tekst strategije se izričito zalaže za korišćenje diplomatije, prije upotrebe vojske za rješenje izazova po nacionalnu bezbjednost.
"Iako je upotreba sile ponekad neophodna, kad god budemo mogli, iscrpićemo druge opcije prije rata i pažljivo odmjeravati troškove i rizike takve akcije u odnosu na troškove i rizike nereagovanja", piše u tekstu.
Kada je sila neophodna, SAD će nastaviti da je koriste na način koji će odražavati njihove vrijednosti i jačati američku legitimnost, ali će tražiti i širu međunarodnu podršku i sarađivati s institucijama kao što su NATO i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. "SAD moraju zadržati pravo da jednostrano djeluju, ako to bude neophodno za odbranu naše nacije i naših interesa, ali ćemo nastojati da se pridržavamo standarda koji regulišu upotrebu sile. Čineći to, jačamo one koji djeluju u skladu s međunarodnim standardima, a izolujemo i slabimo one koji to ne čine", piše u strategiji.
U tekstu se širenje oružja za masovno uništenje uočava kao najveći pojedinačni bezbjednosni izazov, posebno nastojanje da do tog oružja dođu ekstremisti i države koje ga ne posjeduju. U tom smislu se izričito pominju Iran i Sjeverna Koreja koji će biti smatrani odgovornim za kršenje međunarodnih obaveza. Administracija SAD je poručila da želi da sarađuje i s takvim zemljama, ali i da je spremna da ih izoluje ukoliko nastave da krše međunarodne obaveze. Strategija identifikuje frontove u globalnoj borbi protiv terorizma u Avganistanu i Pakistanu, uz izričito pominjanje Al Kaide i talibana. Al Kaida zauzima posebno mjesto, ali uz novi, "sveobuhvatni" pristup borbi protiv te terorističke mreže i njenih podružnica.
Strategija poziva na uskraćivanje utočišta za Al Kaidu i jačanje partnerstva na prvoj liniji fronta i suprotstavlja se "propaloj agenda ekstremizma i ubijanja agendom nade i mogućnosti". "To nije globalni rat jedne taktike - terorizma, niti protiv jedne religije - islama. Mi smo u ratu protiv jedne mreže, Al Kaide i njenih podružnica". Strategija upozorava na pretjerane reakcije, jer to je ono na šta Al Kaida računa. Takav kontraproduktivni politički odgovori i intervencije iscrpili bi američke resurse, otuđili prijatelje i radikalizovali muslimane širom svijeta, ocjenjuje se u strategiji.