VAŠINGTON - Demokratski kandidat za predsjednika SAD Barak Obama razmišljao je o tome da se pridruži američkoj vojsci kada je završio školu, ali da to nije učinio jer je rat u Vijetnamu već bio završio i američka vojska u tom momentu nije bila uključuna ni u jednu vojnu operaciju ili konflikt.
To je prvi put da je Obama tokom svoje 19-mjesečne kampanje progovorio o vojsci ili da je nagovijestio da je želio da služi. Štaviše, taj podatak nije spomenut ni u jednom od dva dijela njegovih memoara.
Na pitanje novinara Džordža Stefanopulosa, tokom gostovanja u emisiji "This Week", da li je ikada razmišljao o vojnoj službi, Obama je odgovorio:
"Da znate da jesam. Odrastao sam na Havajima i roditelji mojih prijatelja su mahom bili u vojsci, jer znate da je na Havajima veliki broj vojnih baza."
On je istakao da je vojni poziv uvijek smatrao plemenitim i nadasve časnim pozivom.
"Školu sam završio 1979. godine i rat u Vijetnamu je već bio gotov. Naša vojska nije bila uključena u neku vojnu operaciju ili konflikt, tako da sam odustao od svoje prvobitne namjere", rekao je Obama.
Svi američki muški državljani su zakonski obavezni da se registruju u takozvanu selektivnu službu u roku od 30 dana nakon 18. rođendana.
Obamino iznenadno priznanje uslijedilo je nakon što su mediji zaključili da su sinovi tri od četiri predsjednička i potpredsjednička kandidata u Iraku ili se tek spremaju da odu.
Trek Pelin, najstariji sin republikanskog kandidata za potpredsjednika SAD Sare Pelin, sutra odlazi u Irak.
Džimi Mekejn (19), najmlađi sin republikanskog predsjedničkog kandidata Džona Mekejna, prošle godine služio je vojsku u Ramadi, dok je njegov stariji sin Džek na oficirskoj obuci u američkoj mornaričkoj akademiji u Anapolisu.
Bo Bajden (39), stariji sin demokratskog potpredsjedničkog kandidata Džozefa Bajdena, koji je javni tužilac Delavera, odlazi uskoro na jednogodišnju turu u Irak, u svojstvu dobrovoljnog pripadnika Nacionalne garde.
Američki glasači su oduvijek kritikovali demokratske kandidate po pitanju patriotizma i podrške američkim vojnim snagama.
Najpoznatiji primjer je primjer Bila Klintona, kojeg su republikanci javno osudili zbog izbjegavanja odlaska u Vijetnam što mu ipak nije smetalo da na predsjedničkim izborima pobijedi veterane Drugog svjetskog rata; prvo predsjednika Džordža Buša Starijeg, a na sljedećim izborima i senatora Boba Dola.