BRISEL - Lideri zemalja članica EU će na dvodnevnom samitu, koji je počeo danas u Briselu, završiti s koordinisanjem politike sa SAD kada je riječ o najvažnijim globalnim pitanjima.
U ovom "paketu" će, između ostalih globalnih pitanja, biti i rješenja za zapadni Balkan, kroz koji će EU i SAD koordinisati svoje naredno političko djelovanje. To će imati konkretne posljedice u izboru novog visokog predstavnika, o čemu smo već pisali, a što bi trebalo da bude potvrđeno na sastanku Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira narednog mjeseca, ali i u odnosu na reformske procese koji su u toku u BiH. Primjera radi, jedan sagovornik nam je nezvanično rekao da se razmatra opcija da ne budu priznati naredni opšti izbori u BiH ako ne dođe do promjena Izbornog zakona u smislu preporuka iz Mišljenja Evropske komisije, ali ovu informaciju zasad nismo uspjeli potvrditi, pa ćemo o tome pisati u narednom periodu. Kao što smo već pisali, ostaje odlučnost međunarodne zajednice da ne bude sankcija ili nametanja, već da se sve odluke donose u BiH od strane domaćih faktora.
Do novog pristupa u odnosima EU i SAD došlo je na inicijativu Njemačke, ali i iz Brisela još prije predsjedničkih izbora u Americi, a, kako nam je rečeno, želja Evrope je da se na evropskom kontinentu urede međusobni odnosi na način da dođe do smirivanja tenzija, posebno s Rusijom. Njemačka i EU su privržene partnerstvu sa SAD, ali ne žele novi "hladni rat" na evropskom kontinentu, zbog čega je, uz pomoć Džoa Bajdena, američkog predsjednika, u planu samit između Bajdena i ruskog predsjednika Vladimira Putina, a rezultati tih novih odnosa će se osjetiti i u BiH, kao i na cijelom Balkanskom poluostrvu. Na inicijativu Njemačke Bajden je suspendovao sankcije protiv Sjevernog toka II. Brisel, kako nam je proteklih mjeseci reklo nekoliko pouzdanih sagovornika, nije bio zadovoljan činjenicom da ga je Berlin isključio iz svojih razgovora s Amerikom, ali, saznajemo da će Brisel ipak zadržati ključnu ulogu u sprovođenju reformi za članstvo BiH u EU.
Zvanično, iz Brisela nam je odgovoreno da će na samitu glavne teme biti borba protiv kovida i proizvodnja vakcina, digitalna ekonomija i jačanje jedinstvenog tržišta EU, kao i odnosi s Turskom i Rusijom.
"Primili smo informacije o posljednjim dešavanjima u odnosima EU i Rusije. Održaćemo stratešku debatu na ovoj sjednici Evropskog savjeta", rečeno nam je.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, saglasan je da će na samitu evropska spoljna politika biti usklađena s američkom spoljnom politikom. On to vidi na primjeru usklađivanja politika kad su u pitanju sankcionisanje Bjelorusije, distribucija vakcina, potpisivanje trgovinskog sporazuma s Indijom, kao i odgovor na ruski uticaj u Evropi.
"Ne očekujem da će pričati o strateškom nivou odnosa s Rusijom, nego na operativnoj razini", mišljenja je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.