Univerzitetska klinika u Dizeldorfu našla se na meti hakera koji su htjeli novac. Očigledno je čitava akcija bila zabuna koju je životom platila jedna pacijentkinja i sada se postavlja pitanje bezbjednosti njemačkih bolnica, piše DW.
Kako se navodi, državno tužilaštvo u Vupertalu pokrenulo je istražni postupak u slučaju jedne pacijentkinje koja je, zbog hitnog zdravstvenog slučaja, trebalo da bude primljena u Univerzitetsku kliniku u Dizeldorfu, ali tamo nisu mogli da je prime, pa je prebačena u Vupertal, gdje je zahvat obavljen sa zakašnjenjem.
Pacijentkinja je umrla, a istražni organi sada istražuju da li je to kašnjenje uzrok smrti.
U slučaju da jeste, istraga za ubistvo iz nehata okrenuće se protiv osoba koje su hakovale kompletan računarski sistem dizeldorfske bolnice zbog čega pacijentkinja, zajedno sa stotinama ostalih, nije mogla da bude primljena.
Ministarka nauke savezne pokrajine Sjeverne Rajne Vestfalije, Izabel Pfajfer-Poensgen, potvrdila je da je Univerzitetska bolnica u Dizeldorfu, odnosno njena hitna služba bila meta napada hakera.
Oni su prvo najavili da će tražiti novac, ali su, nakon što je policija s njima uspostavila kontakt, klinici poslali bezbjednosnu lozinku za ponovno "otključavanje" računarskog sistema koji je bio blokiran danima.
Do potpunog uspostavljanja računarskog sistema "proći će nedjelje", saopštila je uprava klinike.
Najčudniji detalj u priči o hakovanju je da ucjenjivači u prvom pismu nisu postavljali konkretne novčane zahtjeve i da su, kada su im se vlasti javile, odmah dali ključ pomoću kojeg se računarski sistem ponovo uspostavlja. To nadležne navodi na teoriju da je Univerzitetska klinika bila slučajna žrtva, a da su ucjenjivači-hakeri u stvari htjeli da ucijene Univerzitet Hajnrih Hajne u Dizeldorfu.
Hakeri su upali u sistem preko jednog programa koji je, kako je rečeno, uobičajen i rasprostranjen na tržištu. Saveznoj kancelariji za bezbjednost u informatičkim sistemima (BSI) greška u softveru poznata je od početka ove godine i u saradnji s proizvođačem softvera i pogođenim ustanovama pokušavaju da taj nedostatak u zaštiti otklone. Po svemu sudeći, napad na računarski sistem klinike mogao je da bude izbjegnut da je uprava bolnice reagovala na vrijeme, odnosno da je aktuelizovala program, što bi zatvorilo opasnu rupu u bezbjednosti.
Lokalna demohrišćansko-liberalna vlada najavila je da će bolnicama staviti na raspolaganje veća sredstva za kibernetičku zaštitu. Međutim, problem je i premalo stručnog osoblja u ustanovama kao što su klinike. Najnoviji slučaj ponovo je na vidjelo iznio stare probleme sa bezbjednošću osjetljivih podataka pacijenata. Ne radi se, naime o prvom napadu takve vrste: 2016. su hakeri na nekoliko nedjelja paralisali IT-sistem jedne bolnice u Nojsu.
Pritom, bolnice u Njemačkoj spadaju u tzv. kritične dijelove infrastrukture i zahtijevaju poseban tretman. Zato je njima potrebna posebna zaštita i IT-strukture.
"Teoretski, ovakav napad kakav smo sada doživjeli u Dizeldorfu može da se dogodi u svakom trenutku", rekao je za javni servis WDR Norbert Polman, profesor na Vestfalijskoj visokoj školi.
On kaže da su ostale kritične ustanove, poput snabdjevača energijom, mnogo bolje opremljene od bolnica.
"Bolnice polažu mnogo energije u to da pronađu kvalitetne ljekare, ali ne i IT-osoblje. Bolnice su predugo spavale kada je riječ o kibernetičkoj bezbjednosti", zaključuje profesor Polman.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.