BERLIN - Tri decenije od pada Berlinskog zida, 9. novembra, Njemačka će obeilježiti suočena s ekonomskim i društvenim podjelama na istoku i zapadu, a svijet s novim podjelama i novim zidovima.
Pad Berlinskog zida, koji je dijelio grad na istočni i zapadni dio, postao je simbol ujedinjenja Njemačke, pada komunističkog režima u toj zemlji i u cijelom istočnom bloku.
Zid je bio i simbol Hladnog rata, pa je njegovim nestankom srušena i "Gvozdena zavjesa" između komunističkog istoka i demokratskog, kapitalističkog zapada.
Evropska unija ubrzo je preuzela politiku ujedinjenja kontinenta, a svijet je ponio "talas optimizma".
Ipak, okolnosti su se posljednjih godina drastično promijenile: Velika Britanija želi da izađe iz Unije, širi se bauk terorizma, migrantska kriza ne jenjava, a iz Evrope stižu sve jači vapaji zbog rastućeg uticaja Rusije i Kine posebno na jugoistoku Evrope.
"Nemojte između Rusije i Zapada izgraditi zid kao što je bio Berlinski", poručio je posljednji sovjetski lider Mihail Gorbačov za britansku agenciju Reuters, uoči tridesetogodišnjice pada Berlinskog zid, čime je ukazao na opasnost od novih zidova koji se dižu širom svijeta.
Kada je riječ o Njemačkoj, 30 godina kasnije gradovi poput Berlina, Drezdena i Lajpciga bilježe razvoj na svim poljima, ali najveći dio nekadašnje Istočne Njemačke, posebno ruralni dijelovi, ozbiljno zaostaje za standardom zapada zemlje.
Podsjeća se da je po ujedinjenju nestala industrija istoka, a milioni ljudi su izgubili posao ili se odselili na zapad.
AP upozorava na jaku vezu između uspona desničarskog ekstremizma i kolapsa istočnonjemačke ekonomije poslije ujedinjenja, što potvrđuje i uspjeh desničarske Alternative za Njemačku u tom dijelu države.
U Saksoniji jačaju i antimigracione grupe i ksenofobija, što se vidjelo kada je u Njemačku stigao talas izbjeglica i kada su se mnogi žalili da vlada izdvaja previše za migrante, umjesto da se dovrši reintegracija istočnih Nijemaca.
Nijemci će obilježiti pad Berlinskog zida i sjećanjem da je za 28 godina njegovog postojanja ubijeno najmanje 138 ljudi prilikom pokušaja bjekstva preko njega, dok su mnogi koji su uhvaćeni završili u zatvorima.
Analitičari upozoravaju da ne treba zaboraviti zidove koji su ostali ili su tek sazidani - poput onih između Izraelaca i Palestinaca, SAD i Meksika, ali i onih koje u srcu Evrope podiže Mađarska, "braneći" šengenski prostor - i ističu da barijere nisu nikada bile, niti će biti rješenje za probleme.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.