VARŠAVA - Posmrtni ostaci astronoma iz 16. vijeka Nikole Kopernika ponovo su u subotu sahranjeni u katedrali u Fomborku na sjeveru Poljske, a vjersku ceremoniju predvodio je poglavar poljske katoličke crkve nadbiskup Jozef Kovalčik.
Arheolozi su prije pet godina prilikom iskopavanja unutar katedrale pronašli ljudsku lobanju i kosti, za koje je naknadnom DNK-a analizom utvrđeno da pripadaju čuvenom astronomu i matematičaru.
Kopernik je rođen 1473. godine u mjestu Torunj, a većinu svog života proveo je u Fromborku, gdje je umro 1543. godine.
Najčuveniji Kopernikov rad je "De Revolutionibus Orbium Coelestium" (O kretanjima nebeskih svijetova) u kojem navodi da je Sunce, a ne Zemlja centar univerzuma.
Kopernik je pobio Ptolomejevu geocentričnu teoriju prema kojoj se Sunce i planete okreću oko Zemlje i naveo da se planete okreću oko svoje ose i oko Sunca.
Papa Pavle Peti je 1616. godine zabranio Kopernikovo dijelo "O kretanjima nebeskih svijetova".