VAŠINGTON, ABU DABI - Dok Vašington najavljuje mogućnost skorog mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine, evropske zemlje insistiraju da ne mogu biti izostavljene iz razgovora o budućnosti kontinenta.
Ključna pitanja pregovora
- Trilateralni razgovori počeli u Abu Dabiju
- Tramp vjeruje da je sporazum blizu
- Teritorijalna pitanja ostaju glavna prepreka dogovoru
- Kijev traži čvrste bezbjednosne garancije
- Evropa insistira na mjestu za stolom
Predstavnici Moskve, Kijeva i Vašingtona počeli su danas, 10. novembra, u Abu Dabiju dvodnevne pregovore o okončanju rata u Ukrajini. U fokusu razgovora su bezbjednosne garancije, teritorijalna pitanja i budući odnosi Rusije i Zapada.
Američki predsjednik Donald Tramp vjeruje da je postizanje mirovnog sporazuma veoma blizu, ali su stavovi Moskve i Kijeva i dalje značajno udaljeni.
Vezane vijesti:
Tramp najavljuje sporazum o Ukrajini: Dogovor bi mogao promijeniti Evropu
Bijela kuća: Melanija Tramp izdejstvovala prekid vatre, Rusi i Ukrajinci pristali
Evropske prijestonice upozoravaju da nijedan dogovor koji se tiče njihove bezbjednosti ne može biti postignut bez njihovog učešća.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan Noel Baro potvrdio je da će evropske zemlje biti zastupljene na razgovorima u Abu Dabiju.
"Evropljani će biti dobro zastupljeni, a Francuska će biti u Abu Dabiju i učestvovati u ovim razgovorima", izjavio je Baro, dodajući da nijedan razgovor o budućnosti evropskog kontinenta ne može zanemariti njihove zahtjeve i očekivanja.
Ocijenio je da sporazum koji utiče na evropsku bezbjednosnu arhitekturu ne može biti ni osmišljen ni razmatran bez Evropljana.
Tramp: Blizu smo dogovora
Tramp je u intervjuu za emisiju "60 minuta" televizije CBS izrazio optimizam u pogledu mogućnosti okončanja rata, navodeći da je najveća prepreka postizanju mira neprijateljstvo između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
"Vjerujem da smo veoma blizu postizanja dogovora. Da sam tada bio predsjednik, taj rat nikada ne bi ni počeo", rekao je Tramp.
Govoreći o tome da li više vjeruje Putinu ili Zelenskom, Tramp je izbjegao direktan odgovor, navodeći da sa obojicom dobro izlazi na kraj.
Posebnu pažnju privukla je njegova izjava da će Ukrajina nakon završetka sukoba vjerovatno imati "donekle drugačiji oblik", ali nije precizirao šta bi to značilo za teritorijalni integritet zemlje.
Tramp je odbacio tvrdnje da ga Putin obmanjuje u pregovorima, ističući da je prema Moskvi primijenio oštre trgovinske mjere i sankcije.
Ponovio je i da SAD više ne pružaju Ukrajini vojnu pomoć na način na koji je to činila prethodna administracija Džozefa Bajdena, već da evropske zemlje plaćaju američko oružje koje se isporučuje Kijevu.
Bezbjednosne garancije
Kako piše AP, razgovori u Abu Dabiju prvi su direktni sastanak ruskih, ukrajinskih i američkih pregovarača od februara, a bezbjednosne garancije jedna su od glavnih tema dnevnog reda.
Rusija i Ukrajina imaju suštinski različite zahtjeve kada je riječ o uslovima za okončanje rata. Putin traži da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri oblasti koje je Moskva proglasila dijelom Rusije, iako ih ruska vojska nikada nije u potpunosti zauzela.
Kremlj takođe insistira da Kijev odustane od članstva u NATO-u i prihvati ograničenja svojih oružanih snaga. Putin odbacuje ideju o opštem prekidu vatre, uz obrazloženje da bi takva pauza omogućila ukrajinskim snagama da se reorganizuju i obnove zalihe naoružanja.
Sa druge strane, Zelenski odbacuje mogućnost dobrovoljnog odricanja od teritorija koje Rusija nije uspjela da zauzme na bojnom polju.
Kijev ne prihvata ni ograničavanje svojih oružanih snaga i insistira na bezbjednosnim garancijama koje bi spriječile nove ruske napade.
Ukrajina smatra da bi hitan prekid vatre trebalo da bude prvi korak ka širem mirovnom sporazumu, dok Zelenski ističe da bi direktan sastanak sa Putinom bio neophodan za rješavanje teritorijalnih pitanja.
Zelenski je ranije govorio o mogućnosti bezbjednosnih garancija sličnih članu pet NATO-a, prema kojem se napad na jednu članicu Alijanse smatra napadom na sve. Ključno pitanje je, kako je rekao, kakav bi bio odgovor zapadnih saveznika ako Rusija ponovo napadne Ukrajinu.
Evropa i Rusija
Ukrajina insistira da njeni evropski saveznici moraju imati mjesto za pregovaračkim stolom, jer bi eventualni sporazum direktno uticao na bezbjednost cijelog kontinenta. Moskva se, međutim, protivi njihovom učešću u ovoj fazi razgovora.
Savjetnik Kremlja za spoljnopolitička pitanja Jurij Ušakov ranije je poručio da evropski predstavnici neće biti pozvani za pregovarački sto, čak ni ako doputuju u Abu Dabi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ostavio je mogućnost da Evropljani budu uključeni u kasnijoj fazi pregovora, ocjenjujući da će razgovori o budućoj bezbjednosnoj arhitekturi Evrope u jednom trenutku zahtijevati njihovo učešće.
Istovremeno je kritikovao evropske zemlje, jer, prema njegovim riječima, još nisu uspjele da se dogovore ko bi ih predstavljao u razgovorima sa Moskvom.
U međuvremenu, nekoliko evropskih država razmatralo je mogućnost slanja svojih vojnika u Ukrajinu nakon eventualnog postizanja mirovnog sporazuma. Rusija je takvu mogućnost odlučno odbacila, upozoravajući da bi evropske trupe na ukrajinskoj teritoriji smatrala legitimnim metama.
Težak put do sporazuma
Iako Tramp najavljuje mogućnost velikog sporazuma, ključne prepreke ostaju neriješene. Pored teritorijalnih pitanja i budućeg statusa Ukrajine, pregovarači će morati da razmotre bezbjednosne garancije, mogućnost prisustva stranih trupa i mehanizme za sprečavanje ponovnog izbijanja sukoba.
Dodatnu neizvjesnost stvara nastavak borbi na frontu. Kako navodi AP, uprkos lokalizovanom primirju u okolini Oleškija, na jugu Ukrajine, žestoki sukobi nastavljeni su duž linije fronta duge oko 1.200 kilometara, dok su obje strane intenzivirale napade dronovima i raketama velikog dometa, prenosi Euronews.
Rusija je, prema navodima AP-a, pojačala i napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu uoči zime, što dodatno otežava položaj Kijeva.
Razgovori u Abu Dabiju zato predstavljaju ne samo pokušaj pronalaženja rješenja za prekid rata već i test odnosa između Vašingtona, Moskve, Kijeva i evropskih prijestonica.
