KABUL - Oko 23 miliona ljudi u Avganistanu pati od akutne gladi, dan za danom.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) upozorava da je riječ o jednoj od najvećih i najtežih kriza gladi u svijetu. Prema nedavnom izvještaju FAO-a, više od polovine stanovništva pogođeno je krizom.
Uzroci su trajna suša, politička nestabilnost i posljedice pandemije virusa korona. Nagli prekid zapadne pomoći nakon što su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021. takođe doprinosi vanrednom stanju. Udio stanovništva koji ovisi o humanitarnoj pomoći nastavlja se povećavati.
Žene i djeca, poput Zahre, čije je ime promijenjeno u ovom tekstu, i njene tri kćeri, posebno pate zbog loše humanitarne situacije.
Ova 40-godišnja žena iz pokrajine Bamian bila je prisiljena da uda svoje kćeri protiv njihove volje.
"Muž mi je umro nakon moždanog udara. Radila sam kao čistačica dok talibani nisu preuzeli vlast. Djeca su mi mogla ići u školu", ispričala je ona za "Deutsche Welle".
Dodaje da su onda došli haos i ekonomska kriza
Nakon što su talibani preuzeli vlast, brojne vlade su zaustavile pružanje pomoći Avganistanu. Ranije je tri četvrtine javne potrošnje pokrivala međunarodna zajednica. Rezerve koje je avganistanska centralna banka imala u inostranstvu su zamrznute. Državni službenici kao što su učitelji, policajci ili zaposlenici u zdravstvu i administraciji više nisu mogli biti plaćeni.
Porodice koje su mogle zaposliti žene poput Zahre izgubile su i ono malo prihoda što su imale.
"Jedva da smo imali šta za jelo. Iz nužde sam svoje kćeri dala muškarcima koji su ih htjeli oženiti. Bez miraza, bez zabava i slavlja. Uzeli su ih muškarci koji žive u drugim dijelovima zemlje", kaže ona.
Kćeri imaju 20, 17 i 15 godina. Zahra se nada da im je dobro, barem bolje nego njoj. I Zahra je nekoć bila prisiljena na brak. Seljak iz drugog mjesta tražio je ženu. Već je bio oženjen, imao je šest kćeri s prvom ženom i želio je sina. Zahra je brzo ostala trudna.
"Rodila sam djevojčicu, sada nas moj muž više ne posjećuje", kaže ona.
Situacija je vrlo teška, posebno u ruralnim područjima. Posljedice klimatskih promjena, kao što su suša koja traje godinama i ekstremni vremenski uslovi, sve više otežavaju život.
Prošlog ljeta u sušnim krajevima iznenada je pala jaka kiša. Sasušeno tlo nije moglo upiti dovoljno vode. Rezultat su bile poplave u kojima je poginulo više od 180 ljudi. Portparol talibanske vlade rekao je za DPA da su hiljade kuća i hiljade hektara zemlje uništene, kao i usjevi.
"Ljudi su izgubili sve", kazao je on.
Prema istraživanju, koje je u maju 2022. sprovela nevladina organizacija "Save the Children", u Avganistanu od 1.450 porodica, njih oko 97 odsto nije moglo adekvatno prehraniti svoju djecu. Prema navodima porodica, djevojčice su hranjene lošije od dječaka. Devet od deset djevojčica zabrinuto je jer nemaju dovoljno energije za učenje, igru ili obavljanje svakodnevnih obveza, prenosi "Deutsche Welle".
Potreba je toliko velika da se sve više avganistanskih roditelja osjeća prisiljenim da proda svoju djecu: parovima bez djece, kao nevjeste, trgovcima ljudima ili čak kao borce u radikalnim islamskim grupama.
"Ljudima u Avganistanu, posebno ženana i djeci, treba pomoć. Oni najviše pate od sankcija", rekla je Samira Sajed Rahman iz Kabula.