Svijet

Pratite nas na Google news

Putin će u velikoj mjeri odrediti budućnost Sirije

Putin će u velikoj mjeri odrediti budućnost Sirije
Foto: Ilustracija | Putin će u velikoj mjeri odrediti budućnost Sirije
Nezavisne novine

Američki predsednik je sporazum o sjeveru Sirije, koji je njegova administracija ispregovarala s Turcima, pozdravio kao "sjajan dan za civilizaciju".

Turci su odmah hladnom vodom polili euforičnu Bjelu kuću, odbijajući čak da taj sporazum nazovu prekidom vatre, piše američka TV CNN na svom sajtu.

Samo nekoliko sati kasnije, napadi iz vazduha i artiljerijska vatra mogli su se videti na sjeveru Sirije dok su "Sirijske demokratske snage" kojima dominiraju Kurdi, optuživale Ankaru i njene saradnike za teško kršenje prekida vatre.

I u Vašingtonu i na Bliskom Istoku shvataju da prekid vatre nije stvaran. Ističe u utorak, 22. oktobra, istog dana kada će se ruski predsednik Vladimir Putin i njegov turski kolega Redžep Tajip Erdogan sastati u Sočiju da bi razgovarali o budućnosti Sirije.

Prilično je jasno: svijet će tada saznati kakva će biti budućnost tog nestabilnog regiona.

Takođe je jasno da će ruski predsjednik u velikoj mjeri odrediti tu budućnost.

S Trampovim napuštanjem Kurda, glavnih saveznika Amerike u borbi protiv Islamske države, i njegovim De facto "zelenim svetlom" za tursku invaziju na sever Sirije, Bjela kuća se izvukla iz sirijske jednačine.

Bilo to dobro ili loše, Putin je sada vlasnik vojnog i političkog nereda koji se tamo odvija.

Putin ima plan?

Ali, za razliku od užurbanih napora Trampove administracije da diplomatijom u posljednji čas pokuša da zaustavi krvoproliće čije pokretanje je ona i pomogla, Putin bar izgleda kao čovek s planom.

Rusija je odmah počela pregovore s Kurdima i s glavnim saveznikom Moskve, Asadovom vladom, brzo postižući sporazum da se sirijskoj vojsci dopusti ulazak u područja koja drže Kurdi, gde Damask godinama nije bio prisutan, kako bi se zadržala ofanziva koju predvode Turci.

Moskva je takođe brzo rasporedila sopstvenu vojsku kao "tampon" da bi Turke i njihove snage razdvojila od Kurda i sirijskih vladinih trupa, podsjeća CNN.

Taj potez je izazvao provalu ponosa Putinove vojske: "Kad se pojavi ruska zastava, borbe se prekidaju - ni Turci ni Kurdi ne žele da nam naude, tako da borbe prestaju zahvaljujući našem trudu", rekao je oficir ruske vojske Safar Safarov, prenjela je državna novinska agencija Tass, pošto su jedinice ruske vojne policije počele da patroliraju sirijskim gradom Manbidžom.

S novom ulogom Rusije kao neprikosnovene vodeće sile, dolazi i težak rizik, upozorava CNN. Situacija na sjeveroistoku Sirije je više nego nestabilna.

Turci su jasno stavili do znanja da neće dozvoliti kurdsko vojno prisustvo blizu svoje granice. Ali, kopnene snage Ankare sastoje se uglavnom od sirijskih pobunjeničkih grupa, od kojih su mnoge tvrdi islamisti, te se Kurdi plaše da će biti na meti kampanje etničkog čišćenja manjina u tom šarolikom regionu.

Pored svega toga, sirijske vladine snage i pobunjenici u savezništvu sa Ankarom takođe imaju zbog čega da se obračunaju jedni s drugima poslije zločina počinjenih tokom razornog osmogodišnjeg građanskog rata.

Čini se da Moskva razumje opasnost situacije u koju ju je dovela njena nova vodeća uloga.

"Dugi niz godina smo pokušavali da skrenemo pažnju da je eksplozivna politika SAD i njihove koalicije vodila ka raspadanju Sirije i stvaranju kvazidržavnih formacija na istočnoj obali Eufrata, gurajući Kurde u separatizam i sukob s arapskim plemenima", rekao je u srjedu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov šefovima službi bezbednosti.

Kremlj je ozbiljno zabrinut jer bi se državljani Rusije koji su se borili na strani Islamske države i drugih pobunjeničkih grupa, mogli vratiti u svoju domovinu - Rusiju i tamo izazvati nestabilnost.

U trenutku kada je Turska pokrenula ofanzivu u severnoj Siriji, Kremlj je izrazio izuzetno duboku sumnju u sposobnost Turske da zadrži hiljade zatočenih pripadnika Islamske države i njihovih porodica koje Kurdi čuvaju.

"Postoje područja na severu Sirije u kojima su koncentrisani ekstremisti Islamske države koje je donedavno čuvala kurdska vojska. Turska vojska je ušla u ta područja, a Kurdi su otišli...

Sada oni (borci Islamske države) mogu jednostavno pobjeći, a ja nisam siguran da turska vojska može, i koliko brzo, da uspostavi kontrolu", rekao je Putin prošle nedelje na forumu Zajednice nezavisnih država u Ašgabatu.

Rusija se 1990-ih godina suočila s dugotrajnom pobunom u Čečeniji i nekoliko godina vodila krvav rat. Posljednje što Vladimir Putin želi jeste da se bivši pripadnici Islamske države vrate u oblast Kavkaza što bi moglo ponovo dovesti do nestabilnosti.

Na tom forumu u Turkmenistanu, Putin je upozorio ostale lidere regiona da se pripreme za takvu situaciju. "Govorimo o stotinama ekstremista tamo, o hiljadama kada se radi o zemljama ZND. To je za nas stvarna pretnja. Kako i gde će se uputiti" pitao je Putin.

"To moramo da shvatimo i da mobilišemo snage naših specijalnih službi da bismo umanjili tu novu pretnju", dodao je Putin, prenosi CNN.

Ali, uprkos svim opasnostima od Putinovog gambita s velikim ulogom u Siriji, ruski lider i dalje može da sprječi da se situacija još više razbukta.

Rusija međutim ima razorne rezultate u sukobu u Siriji.

Grupe za ljudska prava optužile su Moskvu da je počinila ratne zločine u kampanji podrške sirijskom predsedniku Bašaru al-Asadu.

SAD kažu da je Moskva sistematski bombardovala civilnu infrastrukturu, posebno bolnice, i pomagala Asadu prikrivanje da je sirijska vojska navodno upotrebljavala hemijsko oružje. Rusija žučno demantuje sve te navode.

Uprkos mnogim američkim i evropskim zvaničnicima koji se žale na navodne laži i obmane Moskve, izgleda da se sve zemlje i strane uključene u sirijsku krizu slažu da je Moskva u toj krizi ipak pouzdanija od Vašingtona.

NATO saveznica Turska godinama sarađuje s Rusima, uprkos tome što podržavaju suprotstavljene frakcije u sirijskom građanskom ratu. Izgleda da se čak i zakleti neprijatelji - Izrael i Iran, slažu da put ka obezbeđivanju njihovih interesa ide kroz Moskvu.

A kad su "Sirijske demokratske snage" kojima dominiraju Kurdi - a imale su podršku SAD i izgubile skoro 11.000 boraca u ratu protiv Islamske države, saznale da ih je Tramp odbacio i prepustio ih invaziji snaga koje sarađuju s Erdoganovim, otišle su takođe pravo Rusima jer Moskva već godinama sarađuje i razgovara s njima.

Dakle, nikada rješenje za nered na severoistoku Sirije neće moći da nađe Trampova Bjela kuća, a ni da to pokuša. Ako bude dogovora o tome, postići će ga Putin i Erdogan sledećeg utorka u Sočiju, i to pod svojim uslovima, zaključuje CNN.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Adriatic osiguranje suvereno drži lidersku poziciju na tržištu Bosne i Hercegovine

Marketing tim / 16.01.2020 00:00

Adriatic osiguranje već drugu godinu zaredom tržišni je lider na ukupnom tržištu osiguranja BiH. Tržišni udio Adriatic osiguranja u premiji Društava sa sjedištem u FBiH iznosi 12,9%.

Bruto zaračunata premija Društva za 2019. godinu iznosi 68.450.802 KM, uz ostvareni rast od 4% u odnosu na 2018. godinu.

U portfelju Društva nalaze se sve vrste životnih i neživotnih osiguranja, a većinu portfelja čini osiguranje od automobilske odgovornosti u kojem su također tržišni lider, s udjelom od 18,9 % u premiji Društava sa sjedištem u FBiH.

Ovakvi rezultati potvrda su dobrog poslovnog smjera, u kojem su glavne odrednice  inovativan i dinamičan pristup tržištu, personalizirane ponude i izgrađen odnos povjerenja s osiguranicima, a sve to, naravno, uz kvalitetnu ponudu osigurateljnih proizvoda.

Adriatic osiguranje zahvaljuje svojim osiguranicima na vjernosti.

Najčitanije