BEČ - Oko 269 miliona ljudi širom svijeta su 2018. godine bili korisnici droga, što je 30 odsto više u odnosu na 2009. godinu, dok više od 35 miliona ljudi pati od poremećaja upotrebe droga, zaključak je Izvještaja o upotrebi droga, koji je danas objavila Kancelarija Ujedinjenih nacija za pitanja droge i kriminala.
Izvještaj, takođe, analizira uticaj virusa COVID-19 na tržišta droga, te u izvještaju stoji da iako njegovi efekti još nisu u potpunosti poznati, prekogranična i druga ograničenja povezana s pandemijom već su dovela do nestašice droga na ulici, kao i do povećanja cijena i smanjenja njihove čistoće.
Sve veća nezaposlenost i sve manje mogućnosti uzrokovane pandemijom takođe će vjerovatno imati nesrazmjeran uticaj na najsiromašnije, čineći ih ranjivijim kada je riječ o upotrebi droga, a uticaće i na trgovinu i uzgoj droga kako bi mogli da zarade novac, navodi se u izvještaju.
Izvršna direktorka Kancelarije UN za borbu protiv droge i kriminala Gada Vali kaže da ranjive i marginalizovane grupe, mladi, žene i siromašni plaćaju cijenu za svjetski problem sa drogama.
"Kriza povezana sa virusom COVID-19 i ekonomski pad prijete da opasnosti od droga učine još složenijim, kada su naši zdravstveni i socijalni sistemi dovedeni do ivice i kada naša društva daju sve od sebe da se sa tim problemima izbore", rekla je Vali.
Ističe da je potrebno da sve vlade pokažu veću solidarnost i pruže podršku, prije svega zemljama u razvoju, da se izbore s protivzakonitom trgovinom drogama i ponude usluge zasnovane na dokazima o poremećajima izazvanim upotrebom droga i povezanim bolestima.
Zbog virusa COVID-19, krijumčari će možda morati da pronađu nove rute i načine trgovanja, a aktivnosti krijumčarenja preko darkneta i slanje pošiljki poštom mogu biti u porastu, uprkos tome što je međunarodni lanac isporuke poštanskih pošiljaka bio u prekidu.
Pandemija je takođe dovela do nestašice opioida, što za posljedicu može imati da ljudi posežu za dostupnijim supstancama kao što su alkohol, benzodiazepini ili da ih miješaju sa sintetičkim drogama.
Može doći, navodi se u izvještaju, i do još štetnijih modela ponašanja pri upotrebi jer neki korisnici droga prelaze na ubrizgavanje ili češće ubrizgavanje.
U izvještaju se kaže da ako vlade reaguju na isti način kao što su to učinile u ekonomskoj krizi 2008. godine, kada su smanjile budžete koji se odnose na upotrebu droga, onda bi intervencije kao što su sprečavanje upotrebe droga i usluge liječenja zavisnosti od droga mogle biti ozbiljno pogođene.
Kada je riječ o trendovima upotrebe droga, kanabis je bio najkorišćenija supstanca u svijetu 2018. godine i procjena je da ga je koristilo 192 miliona ljudi.
Opioidi, međutim, ostaju najštetniji, jer je tokom protekle decenije ukupan broj smrtnih slučajeva izazvan poremećajima usljed upotrebe opioida porastao za 71 odsto, pri čemu je među ženama taj broj porastao za 92 odsto, dok je kod muškaraca zabilježen rast od 63 odsto.
Upotreba droga povećala se mnogo brže u zemljama u razvoju tokom perioda od 2000. do 2018. godine.
Adolescenti i odrasli mlađe dobi čine najveći dio onih koji konzumiraju drogu, dok su mladi i najosjetljiviji na efekte droga jer ih najviše koriste, a njihov mozak je još u razvoju.
Siromaštvo, ograničeno obrazovanje i socijalna marginalizacija ostaju glavni faktori koji povećavaju rizik od poremećaja upotrebe droga, a ranjive i marginalizovane grupe takođe mogu biti suočene s preprekama za dobijanje usluga liječenja zbog diskriminacije i stigme.
Generalni sekretar UN Antonio Gutures kaže da su uzajamna podrška i vjerodostojne informacije pokazale da su glavni oslonac za djelotvoran odgovor na pandemiju KOVID-19 i spasavanje života.
"Saradnja, pouzdani podaci i djelovanje zasnovano na dokazima presudni su za suočavanje sa mnogim izazovima koje donosi problem sa drogama na globalnom nivou, zaštitu bezbjednosti ljudi i ostvarivanje ciljeva održivog razvoja", rekao je Gutureš.
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe i nezakonite trgovine drogama "Bolje znanje za bolju njegu", kaže Gutures, govori o potrebi da se osmisle rješenja zasnovana na činjenicama i zajedničkoj odgovornosti.
Ističe i da međunarodna zajednica ima čvrste polazne osnove za djelovanje - usaglašen pravni okvir i obaveze navedene u Ministarskoj deklaraciji Komisije za opojne droge iz 2019. godine.
Navodi i da je on sa svojom vladom prije više od dvije decenije, kao premijer Portugala pokrenuo politiku protiv droga koja je zasnovana na aktivnostima u razbijanju trgovine drogom i onemogućavanje onih koji ostvaruju profit na ljudskom očaju.
I drugo, dodaje, pobrinuti se da oni kojima je potrebno liječenje da ga i dobiju.
"Taj pristup je uspio i konzumiranje droga je značajno opalo, posebno među mladima. Danas Portugal ima jednu od najnižih stopa smrtnosti od zloupotrebe droga u Evropi", navodi Gutures.
Međunarodna zajednica može, ističe, razviti održive alternative uzgoju usjeva nelegalnih droga, boriti se protiv trgovine drogom i organizovanog kriminala, unaprijediti odgovore pravosuđa kao i usluge prevencije, liječenja i rehabilitacije za osobe zavisne od droga i relevantne intervencije u borbi protiv HIV-a.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.