BERLIN - Vladimir Putin dolazi u subotu Njemačku. Šta će biti na dnevnom redu susreta u dvorcu Meseberg? Većina tema za razgovor sa sobom nosi potencijal za konflikt.
Ovo je već treći susret njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Putina u roku od tri mjeseca. Prema navodima portparola njemačke Vlade u fokusu ovog sastanka će biti najmanje tri teme: rat u Siriji, ukrajinska kriza i gasovod Sjeverni Tok 2.
Sabine Fišer iz Fondacije za nauku i politiku ne računa sa tim da će tokom sastanka u njemačkom Mesebergu biti postignuti odlučujući pomaci. "Ciljevi se nisu promijenili", kaže ova ekspertkinja za istočnu Evropu.
"Rusija ima svoje pozicije u vezi sa Sirijom i Ukrajinom i veliki interes da se realizuje Sjeverni tok 2 i ruska strana će slijediti te ciljeve."
Problem Ukrajine
Od izbijanja konflikta na istoku Ukrajine u proljeće 2014. život je izgubilo više od 10 000 ljudi. Aneksija Krima od strane Rusije dovela je do međunarodnog negodovanja i postoje jasne naznake da ruska vojska podržava proruske separatiste i da im je pomogla da stave pod kontrolu velike dijelove istočne Ukrajine.
Zajedno sa Francuskom, Njemačka je više puta pokušavala da pregovorima postigne primirje između ukrajinske vlade i separatista koje bi nadgledali plavi šemovi UN. Kako bi to konkretno bilo sprovedeno, nije jasno.
Prošle godine je Putin je predložio da u mirovnoj misiji ne budu angažovani plavi šlemovi, već OEBS. O ovom predlogu se intenzivno diskutovlo, ali bez rezultata.
Zapravo bi u Ukrajini primirje već trebalo biti na snazi jer je to predviđeno Sporazumom iz Minska potpisanim u proleće 2015. godine. OEBS ima mandat nadgledanja primirja, ali se ne sme umešati u konflikt.
"Ono što Merkelova sada pokušava da učini je prije svega deeskalacija situacije na Azovskom moru (južno od Donjecka)", kaže Olaf Benke iz Biroa za političko savjetovanje Razmusen Global. "U posljednje vrijeme ovde vidimo eskalaciju između ukrajinske i ruske mornarice", kaže on.
Sirijska noćna mora
To da će Merkel i Putin po pitanju Sirije pronaći zajedničku poziciju se čini još manje vjerovatnim nego kada je riječ o konfliktu u Ukrajini. U sirjskom građanskom ratu od 2011. godine stotine hiljada ljudi je izgubilo život, a milioni su protjerani. Predsjednik Putin je i dalje najbliži saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. Njemačka do sada doduše nije vojno učestvovala u ovom konfliktu, ali je Merkel ipak odobrila vojnu intervenciju Francuske, Velike Britanije i SAD protiv Asadovog režima.
07. septembra u Istanbulu će biti održan sastanak šefova država ili vlada Turske, Francuske, Njemačke i Rusije. U Mesebergu će Merkel i Putin pokušati da se pripreme za ovaj sastanak. Sasvim na vrhu dnevnog reda bi se moglo naći stanje u provinciji Idlib na sjeverozapadu Sirije. Tamo je Asad započeo novu veliku ofanzivu. Region važi kao jedno od posljednjih uporišta pobunjenika u zemlji. Merkel i njeni saveznici, među kojima i Turska, žele da spreče novi masakr. No za to je odlučujuća Putinova podrška. "Mislim da Merkel u najmanju ruku pokušava dobiti malo na vremenu i ubijediti (Putina) da ne daje zeleno svjetlo Asadu za rušenje Idliba", kaže Olaf Benke.
Nakon američkog raketnog napada na sirijsko skladište hemijskog oružja u aprilu ruski predsjednik je kratko najavio da će sirijsku vojsku opremiti protivavionskim raketama S-300, ali je ponudu ipak povukao. Pokazuje li to da Rusija u pitanju Sirije zauzima drugačiju poziciju?
Ne, smatra Sabine Fišer. "Smatram da Rusija sveukupno stalno traži puteve - ne samo u Siriji, već i u Ukrajini - da okonča svoj angažman, ali pod sopstvenim uslovima."
Hoće li biti gasovoda Sjeverni tok 2?
Dok se Njemačka i Rusija u međunarodnim konfliktima često nalaze na različitim stranama, obje zemlje rade na zajedničkom infrastrukturnom projektu: gasovodu Sjeverni tok 2 dug 1.200 kilometara.
U Njemačkoj i širom svijeta se na Sjeverni tok 2 gleda vrlo kritički jer bi on mogao imati dalekosežne geopolitičke posljedice - prije svega za Ukrajinu jer bi dosadašnji gasovod, koji između ostalog ide preko Ukrajine, izgubio na značaju. Ne samo da bi tako Ukrajina izgubila finansijsku korist, već bi joj Rusija lakše mogla zaustaviti isporuku gasa a da ne pogodi druge zemlje.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko smatra da je projekt Sjeverni tok 2 "politički motivisan" i "geopolitički napad Rusije". Zbog toga kancelarka Merkel zahtjeva da Rusija mora garantovati da Ukrajini neće uskratiti snabdjevanje gasom.
(NN/dw.com)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.