TEHERAN - Smrt Iranke Mahse Amini (22) prije šest mjeseci izazvala je višemjesečne proteste u toj zemlji. Nju je pritvorila moralna policija dok je bila u Teheranu jer je, navodno, nepropisno nosila hidžab.
Iranske vlasti tvrde da je umrla prirodnom smrću, ali svjedoci i njena porodica tvrde da su mladu ženu pretukli policajci.
Tokom demonstracija i nereda koji su uslijedili poslije njene smrti, prema podacima NVO, ubijeno je više od 500 ljudi, među kojima je i 70 maloljetnika, a analitičari kažu da će se posljedice protesta tek vidjeti.
Aminijeva je postala širom svijeta simbol borbe za prava žena. Tog dana ona je bila sa bratom i rođacima u posjeti glavnom gradu Teheranu kada je uhapšena dok su izlazili iz stanice metroa u centru grada.
Optužena da je nosila "neprikladnu" odjeću, službenici moralne policije odveli su je u policijsku stanicu. Tamo se srušila nakon svađe sa policajkom, pokazuje kratak videosnimak sa nadzornih kamera koji su objavile vlasti. Provela je tri dana u bolnici u komi prije nego što je 16. septembra 2022. preminula.
Za mnoge ova mlada žena postala je simbol borbe protiv obaveznog nošenja marame, a na njenom nadgrobnom spomeniku stoji: "Nisi mrtva Mahsa, tvoje ime postalo je simbol."
Skoro preko noći, njen portret našao se gotovo svuda, na društvenim mrežama, zidovima, a demonstranti su ga dizali uvis.
"Nepoznata prije svoje smrti, Mahsa je postala simbol ugnjetavanja i njeno nevino lice pojačava ovu sliku", rekao je politikolog Ahmed Zedabadi, prenio je AFP.
Ove masovne demonstracije smatraju se jednima od najvećih još od Iranske revolucije 1979. godine.
Protesti zbog smrti Aminijeve, koji su počeli u Teheranu i u njenoj rodnoj provinciji Kurdistan, brzo su prerasli u nacionalni pokret za promjene.
"Gnjev javnosti zbog njene smrti spojio se sa nizom problema, uključujući ekonomsku krizu, stavove prema moralnoj policiji ili politička pitanja", kaže sociolog Abas Abdi.
Predvođeni mladima koji zahtijevaju rodnu ravnopravnost i veću otvorenost, ulični protesti dostigli su vrhunac krajem prošle godine.
Na stotine ljudi je ubijeno, a među njima su i desetine pripadnika snaga bezbjednosti. Hiljade drugih uhapšene su zbog učešća u, kako su zvaničnici opisali, "neredima" i okrivili neprijateljske snage povezane sa SAD, Izraelom i njihovim saveznicima.
U februaru, nakon što su protesti utihnuli i vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamnei proglasio djelimičnu amnestiju, vlasti su počele da oslobađaju hiljade ljudi uhapšenih u vezi sa protestima.
"Oko 22.600 ljudi povezanih sa neredima do sada je oslobođeno", rekao je šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Ejei.
Ipak, analitičari sumnjaju da su protesti završeni. Kako kaže Abdi, demonstranti bi ponovo mogli da se vrate na ulice, jer su osnovne pritužbe ostale neriješene.
"U trenutnoj situaciji svaki incident može izazvati nove nerede", rekao je Abdi.
Kao primjer naveo je bijes javnosti izazvan nizom misterioznih trovanja koja su pogodila hiljade učenica u više od 200 škola u posljednja tri mjeseca.
Komentarišući da li se nešto promijenilo u Iranu, prije svega kada je riječ o položaju žena, analitičari kažu da je veoma teško o tome govoriti.
Dodaju da ovo zapravo nisu bile najveće demonstracije od Iranske revolucije, ali da je pritisak na vlast bio izuzetno veliki, prenosi Euronews.
Analitičari smatraju da još nisu poznate sve posljedice protesta i da će se to tek vidjeti. Iranci se nadaju da će ovakvi koraci, poput amnestije, a zatim neke vrste omekšavanja i ublažavanja svih mjera koje su uvedene zbog demonstracija, dovesti do postepenog opuštanja u iranskom društvu.