SKOPLJE - Zbog cara Borisa Trećeg i Josipa Broza Tita sijevaju nove varnice između Bugarske i Sjeverne Makedonije.
Pred obilježavanje državnog praznika Sjeverne Makedonije, Dana narodnog ustanka protiv fašističkog okupatora, Bugarska je otvorila kulturni centar u Ohridu pod imenom "Car Boris Treći", prenijela je makedonska televizija Telma.
Zbog imena kulturnog centra "Car Boris Treći" održani su i protesti, a osim Makedonaca, koje je predvodila stranka Ljevica, oštar protest je uputila i Jevrejska zajednica u Sjevernoj Makedoniji, tvrdeći da je davanje imena kulturnom centru po caru Borisu Trećem, koji je učesnik priključenja Bugarske Trećem rajhu, vaskrsavanje fašizma i antisemitskog pokreta u organizaciji bugarske države.
Kulturni centar je otvoren, kako prenosi Telma, bez pozitivnog mišljenja Ministarstva pravde Sjeverne Makedonije.
"Ime Srednje škole 'Josip Broz Tito' u Skoplju veći je problem od udruženja u Ohridu nazvanog po posljednjem bugarskom caru Borisu Trećem", tvrdi Nikolaj Milkov, bugarski ministar spoljnih poslova. Istorijsko nasljeđe ostaje najveći kamen spoticanja u odnosima Sofije i Skoplja.
"Ako je ime car Boris Treći problem, onda je gimnazija u Skoplju koja nosi ime Josipa Broza Tita mnogo veći problem", smatra Milkov.
Bugarska je u nekoliko navrata kritikovala vlasti u Skoplju zbog navodnog slavljenja Josipa Broza Tita, navodeći da zemlja koja želi u EU ne može da slavi jednog od najmračnijih diktatora.
Bugarska je, već godinama, jedina prepreka početku pregovora Sjeverne Makedonije s Evropskom unijom, iako su dvije države 2017. potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak dija-loga s EU.
Sjeverna Makedonija je, poslije silnih intervencija, sredinom jula preskočila prvu prepreku u evrointegracijama, ali će nastavak procesa zavisiti od uključivanja bugarske manjine u Ustav te države.
Vlada u Skoplju, koju predvode socijaldemokrate, nema dvotrećinsku većinu potrebnu za takav korak.
Istovremeno, u Sjevernoj Makedoniji najavljeno je otvaranje tri bugarska kulturna centra, oko čijih se imena ozbiljno spore istoričari iz dvije države. "Vančo Mihajlov", "Ferdinand Prvi" i "Boris Treći" su nove ustanove otvorene u Bitolju, Bogdancima i Ohridu.
Vančo Mihajlov bio je lider Vnatrešne makedonske revolucionarne organizacije, ili VMRO, poslije serije atentata u kojima je stradalo prethodno vođstvo te organizacije.
Njegov najbliži saradnik Vlado Černozemski je 1934. godine u Marselju, u saradnji s ustaškim pokretom, ubio jugoslovenskog kralja Aleksandra Prvog i francuskog ministra spoljnih poslova Luja Bartua.
Tokom rata Mihajlov je, poslije sastanaka s Adolfom Hitlerom i Hajnrihom Himlerom, pokušavao da orga-nizuje nacističke jedinice u Makedoniji i Bugarskoj.
Ferdinand Prvi vladao je Bugarskom od 1908. do 1918. godine. Abdicirao je u korist sina Borisa Trećeg, kako bi izbjegao poniženje da ga saveznici najure s prijestola zbog uloge u Prvom svjetskom ratu.
Jevrejska zajednica u Sjevernoj Makedoniji, podsjećajući da je poslije odluke Borisa Trećeg da uvede rasne zakone u zamjenu za teritorije u Makedoniji, navodi da je u koncentracionom logoru Treblinka ubijeno više od 7.000 makedonskih Jevreja.
Prije nekoliko dana u Bitolju je otvoren još jedan bugarski kulturni centar koji nosi ime po Ivanu Mihailovu, za koga se takođe tvrdi da je pripadao fašističkom pokretu i da nije priznavao makedonski identitet.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.