KAIRO - Sirijska delegacija napustila je salu u kojoj se održava samit Pokreta nesvrstanih tokom govora egipatskog predsjednika Mohameda Morsija koji je nazvao sirijski režim "represivnim", prenijela je danas egipatska novinska agencija MENA.
Morsi, prvi civilni predsjednik izabran u Egiptu poslije narodne pobune u kojoj je svrgnut režim Hosnija Mubaraka, ukazao je u svom govoru u
Teheranu na značaj "arapskog proljeća", u kome je on došao na vlast i koje je podstaklo i građanski rat u Siriji.
"Revolucija u Egiptu bila je stub arapskog proljeća, počela je nekoliko dana poslije (revolucije) u Tunisu, a uslijedili su Libija i Jemen i danas je revolucija u Siriji okrenuta protiv represivnog režima u toj zemlji", rekao je Morsi.
"Svi treba da izrazimo punu podršku borbi onih koji traže slobodu i pravdu u Siriji i da podržimo jasnu političku viziju koja se zalaže za mirni prenos vlasti na demokratski sistem", rekao je Morsi.
On je oštro kritikovao vladavinu sirijskog predsjednika Bašara al Asada i rekao da svijet ima "moralnu dužnost" da stane uz sirijski narod u njihovoj borbi "protiv represivnog režima koji je izgubio legitimitet".
Morsi je rekao da uvođenje demokratskog sistema u Siriji odražava želju sirijskog naroda za slobodom, pravdom i jednakošću i da se time istovremeno štiti Sirija od ulaska u građanski rat.
Egipatski predsjednik ponovio je spremnost Kaira da radi sa svim stranama da bi "prestala da teče krv" i da bi se svi složili oko vizije kako treba da izgleda nova slobodna Sirija.
Sukob u Siriji ipak je poslužio Morsiju da krene u popravljanje veza sa Iranom, sa kojim je Egipat prekinou diplomatske odnose prije 32 godine, i on je sredinom avgusta predložio formiranje četvoročlanog regionalnog komitet u kome bili Egipat, Iran, Saudijska Arabija i Turska, za traženje rješenja za sirijsku krizu.
Tu inicijativu je Teheran dobro prihatio, međutim učesću Irana protive se SAD i pobunjenici u Siriji, koji odbijaju bilo kakvu posredničku ulogu Irana jer podržava aktualni režim.
U Siriji od marta prošle godine vodi pobuna protiv predsjednika Bašara Al Asada, čiji je Iran glavni saveznik u regionu. Iran ne želi odlazak Asada i protivi se pozivima zapadnih i arapskih zemalja da on siđe sa vlasti.