LONDON - Globalna kriza pogađa sve, ali najviše, kao i uvijek, siromašne, što na svojoj koži najviše osjećaju zemlje koje previše zavise od strane pomoći, procjenjuju danas zapadni analitičari.
Prema podacima Svjetske banke, gotovo 40 odsto od ukupno 107 zemalja u razvoju biće ove godine izložene velikim patnjama.
Najmanje 53 miliona "novih" apsolutnih siromaha pridružiće se ove godine ogromnoj masi gladnih koja je lani brojala 1,37 milijardi ljudi širom svijeta, saopštio je ove nedjelje predsjednik Svjetske banke Robert Zelik.
Apsolutno siromašnim se, prema zvaničnom kriterijumu UN, smatraju ljudi koji žive od prihoda manjeg od 1,25 dolara dnevno.
Kriza je došla u veoma nezgodnom trenutku za UN koje su sebi dale zadatak da do 2015. godine prepolove broj apsolutno siromašnih. Svjetska banka, ali i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Ban Ki Mun, apelovali su ovih dana na bogate zemlje da za pomoć najsiromašnijima izdvoje bar 0,7 odsto novca namijenjenog spasu propalih banaka, ali njihov apel će, po svemu sudeći, naići na gluve uši, pošto su vlade članica Evropske unije, SAD, Japana i drugih velikih donatora suviše zauzete sopstvenom, dramatičnom krizom.
"Očekujemo da ćemo ove godine sakupiti bar milijardu dolara manje nego lani", kaže Sam Vordington, predstavnik "Interakcije", organizacije koja okuplja 175 dobrotvornih društava u SAD. Još gore je u Velikoj Britaniji gdje je Fondacija za dobrotvornu pomoć, koja okuplja 322 dobrotvorna društva, saopštila da su doprinosi već opali za više od 40 odsto. "Ako se to nastavi, teško da ćemo moći da pomognemo Zimbabveu, Šri Lanki i sudanskom Darfuru", izjavio je portparol CAF-a, Džon Lou.
Ukupno, pomoć EU, koja je trebalo da do 2010. godine dostigne 92 milijarde dolara, mogla bi da opadne za blizu 25 milijardi, ocijenio je Nik Hajton iz londonskog instituta "Prekomorski razvoj". "Bogati uvlače rogove baš kad su siromašnima najpotrebniji", požalio se Hajton.