VAŠINGTON - Portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit izjavila je da je predsjednik SAD Donald Tramp jasno poručio kako želi da Sjedinjene Američke Države "preuzmu" Grenland.
- Slanje evropskih snaga na Grenland neće promijeniti Trampov stav o preuzimanju te teritorije, naglasila Levitova.
- Jedan od ključnih bezbjednosnih projekata Trampove administracije je "Zlatna kupola".
- Grenland "od vitalnog značaja za nacionalnu bezbjednost SAD", tvrdi Tramp.
Tramp posljednjih nedjelja sve češće povezuje ambiciozni projekat američkog raketnog štita "Zlatna kupola" sa potrebom da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.
Sa druge strane, bezbjednosni stručnjaci smatraju da Vašington već ima sve što mu je potrebno na tom ostrvu i da je Trampova tvrdnja više politička poruka nego realna vojna nužnost.
Pročitajte još:
Bild otkriva: Njemačka vojska stiže na Grenland, šta se zapravo dešava?
Levitova je naglasila da slanje evropskih snaga na Grenland neće promijeniti Trampov stav o preuzimanju te teritorije, prenosi Index.
Ranije je objavljeno da nekoliko evropskih država raspoređuje manje jedinice u okviru takozvane izviđačke misije.
Ova ograničena misija, koja uključuje i Njemačku, Švedsku, Norvešku, Finsku, Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, realizuje se u trenutku dok Tramp intenzivno insistira na tvrdnji da su SAD "potrebne Grenlandu" - arktičkom ostrvu koje je poluautonomni dio Danske, prenosi BBC.
Ranije je objavljeno da snage iz Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Norveške i Švedske učestvuju u vojnoj misiji na Grenlandu.
Danska je poručila da će operacija "ojačati njihovu sposobnost djelovanja u tom području", dok je Tramp ranije tvrdio da samo američka kontrola može da zaštiti arktičku teritoriju od Rusije i Kine.
Šta je "Zlatna kupola"
"Zlatna kupola" (Golden Dome) je jedan od ključnih bezbjednosnih projekata Trampove administracije. Riječ je o višeslojnom raketnom štitu koji bi trebalo da zaštiti Sjedinjene Države od balističkih, krstarećih i hipersoničnih projektila nove generacije.
Kako piše "Politico", Tramp je prošle godine najavio plan vrijedan oko 175 milijardi dolara, raspoređen tokom tri godine, ali bez preciznog objašnjenja kako će projekat biti finansiran i kako će izgledati njegova konačna arhitektura.
Predsjednik SAD ovaj sistem predstavlja kao savremeni nastavak Reganove inicijative iz osamdesetih godina, poznate kao "Ratovi zvijezda", prenosi Nova.
Za razliku od tadašnjih planova, "Zlatna kupola" se u velikoj mjeri oslanja na savremene tehnologije u svemiru, prije svega na mrežu satelita sa senzorima i presretačima.
Zašto Tramp povezuje Grenland i "Zlatnu kupolu"
Tramp posljednjih nedjelja otvoreno tvrdi da je Grenland "od vitalnog značaja za nacionalnu bezbjednost SAD" i da je "ključan za 'Zlatnu kupolu' koju grade".
Tu poruku je više puta ponovio i na društvenim mrežama, čime je dodatno zaoštrio odnose sa Danskom i uznemirio saveznike u NATO-u.
Međutim, brojni vojni i bezbjednosni analitičari smatraju da Trampovo insistiranje na "posjedovanju" Grenlanda nema realno uporište u samom projektu raketne odbrane.
Kako piše "Politico", SAD već sada imaju sve što im je potrebno na Grenlandu da bi učestvovale u razvoju sistema "Zlatne kupole".
Amerika već ima vojno uporište na Grenlandu
Ključna tačka američkog prisustva na Grenlandu je baza Pitufik, ranije poznata kao Tule.
Kako piše "Defense One", ta baza funkcioniše na osnovu sporazuma između SAD i Danske iz 1951. godine, koji Vašingtonu daje široka ovlaštenja da "gradi, instalira, održava i upravlja" vojnim objektima na ostrvu.
Pitufik već danas ima centralnu ulogu u sistemu ranog upozorenja na raketne napade, nadzoru svemira i praćenju aktivnosti u arktičkom regionu.
Stručnjaci ističu da bi, ako Pentagon procijeni da su potrebni dodatni radari, senzori ili čak presretači, SAD to mogle da realizuju kroz saradnju sa Danskom, bez ikakvog preuzimanja teritorije.
Grenland nije jedina opcija
Čak i ako bi dio "Zlatne kupole" bio baziran na kopnu, Grenland nije jedina moguća lokacija. Kako piše "Politico", Pentagon je godinama razmatrao potencijalne baze unutar same Amerike, uključujući Fort Dram u saveznoj državi Njujork, kao i Aljasku.
U tim analizama, Grenland se ne izdvaja kao superiorna ili nezamjenjiva opcija. Naprotiv, pojedini bivši zvaničnici Pentagona navode da, u poređenju sa postojećim američkim bazama, Grenland ne nudi presudne tehničke prednosti za razmještanje kopnenih presretača.
"Zlatna kupola" je prije svega svemirski projekat
Jedan od ključnih razloga zbog kojih Grenland nije presudan za "Zlatnu kupolu" jeste sama priroda projekta. Kako navode i "Politico" i "Defense One", okosnica budućeg štita trebalo bi da bude u orbiti - sateliti koji mogu da detektuju i uništavaju rakete ubrzo nakon lansiranja.
Ako sistem bude dominantno svemirski, potreba za dodatnim kopnenim teritorijama drastično se smanjuje. Jedan bivši visoki zvaničnik Pentagona rekao je za "Politico" da Grenland "može imati određenu vrijednost", ali da je ta vrijednost "znatno manja nego u slučaju klasične, isključivo kopnene arhitekture".
Arktik, geopolitika i politička poruka
Analitičari smatraju da Trampovo insistiranje na Grenlandu ima više veze sa širom geopolitičkom slikom nego sa tehničkim zahtjevima "Zlatne kupole". Arktik postaje sve važniji zbog klimatskih promjena, novih pomorskih ruta i rastućeg rivalstva sa Rusijom i Kinom. Kako piše "Defense One", Grenland u tom kontekstu ima veliku simboličku i stratešku težinu, ali to ne znači da je on neophodan za izgradnju američkog raketnog štita. Već postojeći sporazumi, baze i savezništva omogućavaju SAD da razvijaju "Zlatnu kupolu" bez kršenja međunarodnog prava i bez ozbiljnog potresa unutar NATO-a.
