Specijalna operacija ruske vojske u Ukrajini ušla je u 21. dan. Danas se očekuje nastavak pregovora. Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak rekao je da se čini da postoji prostor za kompromis.
23.00 - SB UN u petak razmatra ruski prijedlog rezolucije o Ukrajini
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija trebalo bi u petak da glasa o rezoluciji koju je predložila Rusija, a kojom se zahtijeva zaštita civila u Ukrajini i bezbjedan prolaz za humanitarnu pomoć i ljude koji žele da napuste zemlju, ali zapadne diplomate smatraju da ona neće biti podržana, jer ne poziva na prekid borbi ili povlačenje ruskih trupa, javlja Rojters.
Nacrt rezolucije, za koji Rojters tvrdi da je u njega imao uvid, takođe se ne bavi odgovornošću niti priznaje invaziju Rusije na susjednu zemlju.
Ambasadorka Velike Britanije u UN Barbara Vudvord napisala je na Twitteru da ruski nacrt "ima nekoliko očiglednih propusta" i rekla da se Rusija "igra".
Ona je tadođe saopštila da Britanija neće glasati za ruski nacrt teksta.
"Njihova rezolucija poziva strane da poštuju međunarodno humanitarno pravo, ali izostavlja činjenicu da Rusija čini ratne zločine. Njihova invazija i njihove akcije pokreću ovu humanitarnu krizu koja se širi", naglasila je Vudvord.
"Nećemo podržati napore Rusije da izbjegne odgovornost i krivicu za svoju ničim izazvanu agresiju", saopštila je Olivija Dalton, portparolka misije SAD pri Ujedinjenim nacijama.
Za usvajanje rezolucije u Savjetu bezbednosti potrebno je najmanje devet glasova za i izostanak veta Rusije, Kine, Britanije, Francuske ili Sjedinjenih Država, navodi Rojters.
Ruski nacrt je predložen dan nakon što su Francuska i Meksiko objavile da se humanitarna rezolucija o Ukrajini, čiji su predlagači, prebacuje na glasanje u Generalnu skupštinu zbog mogućeg ruskog veta u Savjetu bezbjednosti.
"Predložićemo naš lični humanitarni nacrt. Mi smo od početka spremni da usvojimo humanitarnu rezoluciju o situaciji u Ukrajini, pod uslovom da to nije maska da se ponovo okrivi i osramoti Rusija", rekao je u utorak ruski stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja, navodi Rojters.
21.47 - SAD: Rusija nastavlja ofanzivu
SAD nisu primijetile da Rusija preduzima bilo kakve akcije u smislu deeskalacije svoje invazije na Ukrajinu, a koje bi mogle da nagovijeste da je postignut napredak u pregovorima između ruskih i ukrajinskih lidera, izjavila je u danas portparolka Bijele kuće Džen Psaki, prenosi Rojters.
Kremlj je danas saopštio da se prijedlog o demilitarizovanoj Ukrajini sa sopstvenom vojskom, poput Austrije ili Švedske, posmatra kao moguć kompromis.
"Ovo je varijanta o kojoj se trenutno razgovara i koja bi stvarno mogla da se smatra kompromisom", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi agencija RIA Novosti.
Šef ruske pregovaračke delegacije Vladimir Medinski rekao je ranije da Kijev na pregovorima predlaže da se na Ukrajinu primijeni austrijski ili švedski model demilitarizovane zemlje, koja bi imala svoju vojsku.
21.10 - Peskov komentarisao Bajednovu izjavu da je Putin "ratni zločinac"
Portparol Kremlja Dmitri Peskov izjavio je danas da je to što je američki predsjednik Džozef Bajden okarakterisao ruskog lidera Vladimira Putina kao ratnog zločinca "neprihvatljiva i neoprostiva retorika", prenosi agencija TAS S.
20.29 - Bajden: Putin je ratni zločinac
Američki predsjednik Džozef Bajden rekao je novinarima danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin "ratni zločinac" zbog invazije koju je pokrenuo na Ukrajinu.
"On je ratni zločinac", saopštio je Bajden novinarima u obraćanju nakon događaja u Bijeloj kući, prenosi Rojters.
Takođe je optužio ruskog predsjednika za "užasno razaranje u Ukrajiini", bombardovanje zgrada, porodilišta i bolnica.
Prethodno je Bajden najavio dodatnu vojnu pomoć Ukrajini u iznosu od 800 miliona dolara koja, između ostalog, obuhvata dronove, sisteme za protivvazdušnu odbranu Stinger, automatske puške, minobacače, municiju.
"Daćemo Ukrajini oružje da se bori i brani u teškim danima pred njom", rekao je Bajden, navodi Rojters.
19.44 - Konašenkov: Rusija uklonila sve zalihe hemijskog oružja
Rusija je, za razliku od SAD, u potpunosti ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je u cjelosti uklonila svoje zalihe hemijskog oružja, izjavio je danas portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.
"Želim zvanično da saopštim: ruske vojne jedinice uključene u specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini nemaju i ne mogu da imaju hemijska ubojita sredstva. Ruska Federacija je, za razliku od SAD, odavno ispunila svoje međunarodne obaveze tako što se u potpunosti riješila svojih zaliha hemijskog oružja", rekao je Konašenkov, prenosi TAS S.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg izrazio je u utorak zabrinutost da Rusija možda pokušava da stvori izgovor za upotrebu hemijskog oružja u Ukrajini, prenio je AP.
Stoltenberg je novinarima u Briselu rekao da "apsurdne tvrdnje" Rusije o biološkim laboratorijama NATO i hemijskom oružju u Ukrajini predstavljaju "apsolutnu laž".
"Ovo je samo još jedna laž. I zabrinuti smo da bi Moskva mogla da organizuje insceniranu operaciju, moguće sa upotrebom hemijskog oružja", rekao je Stoltenberg.
On je naveo i da bi svaka ruska upotreba hemijskog oružja predstavljala kršenje međunarodnog prava, naveo je AP.
19.13 - Ukrajina apeluje na Grčku: Obustavite saradnju s Rusijom
Ukrajina je apelovala danas na Grčku da zatvori svoje luke za ruske brodove i prestane da posluje s ruskim kompanijama kako bi se pojačao pritisak na Moskvu da se okonča rat, izjavio je danas ukrajinski ambasador u Grčkoj.
"Posebno smo tražili od Grčke da zatvori svoje luke za ruske brodove, da prestane da posluje s Moskvom i da ne šalje svoje brodove u Rusiju", rekao je novinarima ukrajinski ambasador Sergej Šutenko, prenosi Rojters.
Novi razgovori Moskve i Kijeva na kojima se traži kompromisno rješenje povodom statusa Ukrajine izvan NATO saveza, podstakao je danas umjerenu nadu da bi, poslije tri nedjelje oružanih sukoba, moglo doći do značajnijeg napretka u pregovorima dvije strane.
Tokom nedavnog razgovora premijera Grčke Kirijakosa Micotakisa sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, predsjednik Vlade Grčke pružio je uvjeravanje ukrajinskom lideru da će Grčka sprovoditi sankcije EU protiv Rusije.
Veliki broj Grka živi u Ukrajini, posebno u Mariupolju gdje su izloženi oružanim sukobima, bez grijanja, struje i vode.
18.40 Podoljak: Narednih dana direktni razgovori Zelenskog i Putina o prekidu vatre
Direktni razgovori između predsjednika Ukrajine i Rusije o prekidu vatre mogli bi biti održani u narednih nekoliko dana, izjavio je Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zlenskog u intervjuu za američku TV mrežu PBS.
"Jedina opcija za okončanje ovog rata su direktni razgovori između dvojice predsjednika, i to je tačno ono na čemu radimo. Mi radimo na dokumentima o kojima će se predsjednici usaglasiti i potpisati ih", kazao je on.
Sudeći po Podoljaku, to će se desiti uskoro "jer je to jedini put da se okonča ovaj rat", prenosi Ukrinform.
18.17 - Radna grupa SAD i saveznika za sankcionisanje ruskih oligarh
SAD su danas sa svojim saveznicima pokrenuli multilateralnu radnu grupu za sankcionisanje ruskih oligarha, čime je povećana saradnja na zamrzavanju njihove imovine, kao dio pojačavanja pritiska Zapada na Moskvu zbog njene invazije na Ukrajinu.
Predstavnici Australije, Kanade, Evropske komisije, Njemačke, Italije, Francuske, Japana i Velike Britanije sastali su se putem video-veze sa ministrom finansija SAD Dženet Jelen i državnim tužiocem Merikom Garlandom, saopštilo je Ministarstvo finansija SAD, prenosi Rojters.
Zemlje su se složile da prikupljaju i dijele informacije o ruskim oligarsima sa ciljem sprovođenja daljih akcija uključujući sankcije, zamrzavanje i zapljenu imovine i krivično gonjenje.
Sjedinjene Države su dostavile listu od 50 pojedinaca koji su prioriteti za Sjedinjene Države, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Ranije je javno objavljeno 28 imena sa liste, među kojima su ruski predsjednik Vladimir Putin i ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, navodi Rojters.
"Nastavićemo da radimo zajedno na preduzimanju svih odgovarajućih radnji protiv onih čija krivična djela omogućavaju ruskoj vladi da nastavi svoj nepravedni rat protiv Ukrajine", naveo je Garland u saopštenju.
Sjedinjene Države i njihovi saveznici uveli su do sada nekoliko paketa sankcija, koje se između ostalog odnose na ruske oligarhe i zvaničnike, a američko Ministarstvo pravde je ovog mjeseca pokrenulo međuresornu radnu grupu kako bi pomogla u sprovođenju tih mjera, s posebnim ciljem zapljene njihovih jahti, aviona, nekretnina i druge imovine.
17:30 - Oglasio se Zelenski nakon presude MSP-a
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je danas naredbu Međunarodnog suda pravde (MSP) da Rusija obustavi svoje vojne akcije u Ukrajini.
17.01 - Međunarodni sud u Hagu Rusiji: Suspendujte vojne operacije
Međunarodni sud pravde (MSP) naredio je danas Rusiji da obustavi vojne akcije koje je pokrenula u Ukrajini 24. februara.
16.49 - NATO: Natjerali smo Putina da promijeni planove
NATO je još jednom potvrdio da je ujedinjen u odluci da ne pošalje nijednog vojnika u Ukrajinu.
To je danas ponovio pred novinarima generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
"Imamo odgovornost da osiguramo da ovaj rat ne eskalira van Ukrajine. Vidimo da ljudi pate u Ukrajini, ali bi bilo još gore kada bi NATO reagovao", rekao je on.
Stoltenberg je istakao da NATO radi na tome da pomogne Ukrajini naoružavanjem.
"Poruka Ukrajini je ista godinama, kao i danas, Ukrajina je nezavisna nacija, koja može da donosi samostalno odluke, na njima je da odluče da li žele da budu članica NATO", rekao je on.
Stoltenberg je kazao da bi Rusija i Putin trebalo da prekinu rat.
"Podržavamo sve pregovore i diplomatiju, podržavamo Ukrajinu, jer znamo da pozicija u pregovorima zavisi od situacije na bojnom polju", rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da je Putin potcijenio snagu ukrajinske vojske, kao i ujedinjenost i hrabrost ukrajinskog naroda i vođstva te zemlje.
"Masivna podrška koju je Ukrajina dobila od NATO sad i u prethodnim godinama je natjeralo Putina da promijeni svoje planove i da razumije da je brza pobjeda u ovom blickrigu i preuzimanje kontrole nad Kijevom u nekoliko dana propala", rekao je on.
On je upozorio da ne treba potceniti sposobnost Rusije da nastavi rat, preuzimanje gradova.
16.43 - Glavni tužilac suda u Hagu održao virtuelni sastanak sa Zelenskim
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Karim Kan posjetio je danas Ukrajinu i održao virtuelni sastanak sa predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
"Zadovoljan sam što sam održao važne razgovore sa predsjednikom dok sam bio u zemlji", naveo je Kan na društvenim mrežama, prenosi agencija Rojters.
Kan je rekao da se usaglasio sa ukrajinskim predsjednikom o potrebi da se osigura poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i zašte civilnog stanovništva.
MKS je započeo zvaničnu istragu o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini.
Ni Rusija ni Ukrajina nisu članice MKS-a, a Moskva ne priznaje tribunal koji je otvoren u Hagu 2002. godine.
Ukrajina je potpisala deklaraciju kojom se daje nadležnost sudu za navodne teške zločine počinjene na njenoj teritoriji od 2014. godine pa nadalje, bez obzira na nacionalnost počinilaca, podsjeća britanska agencija.
16.35 - Putin: Vojna operacija u Ukrajini uspješna
Vladimir Putin, predsjednik Rusije, rekao je da je "vojna operacija" u Ukrajini uspješna. Govoreći na sastanku u vezi s mjerama podrške za otcijepljene regije ruski predsjednik je rekao da će "vojnu operaciju" u Ukrajini dovesti do kraja. Putin tvrdi da će Zapad pokušati ugroziti teritorijalni integritet Rusije, ali da u tome neće uspjeti.
16.09 - EU zabranila transakcije s 12 ruskih kompanija, tri su naftne
Evropska unija je uvela zabranu transakcija sa 12 ruskih kompanija u kojima država ima većinsko vlasništvo, a među kojima su i tri ruska naftna giganta, objavljeno je danas u Službenom listu EU.
U odluci piše da je zabranjeno direktno ili indirektno učešće u bilo kojoj transakciji sa pravnim licima u Rusiji koja su pod državnom kontrolom, u kojima država ima više od 50 odsto vlasnistva, ili u kojima Rusija, njena vlada ili ruska centralna banka imaju pravo učešća u dobiti, ili imaju sa njima značajne ekonomske odnose.
Na spisku kompanija kojima su uvedene finansijske sankcije nalaze se: Rosnjeft, Gaspromnjeft, operater naftovoda Transnjef, Ujedinjena avio korporacija, prozivođač autobusa, traktora i poljoprivredne mehanizacije Kamaz, korporacija za razvoj industrijskih tehnologija Rostek, Ujedinjena brodograđevinska korporacija, kao i brodograditeljska preduzeća Sevmaš i Sovkomflot.
Na listu privrednih društava sa kojima EU zabranjuje transakcije uvršćeni su i ruski vazduhoplovni holding OPK Oboronprom, proizvođač mašina Uralvagonzavod, kao i kompanija Almaz-Antei koja posluje u industriji naoružanja.
Zabrana se ne primjenjuje na izvršenje plaćanja za ugovore sklopljene pre 16. marta 2022, kao ni na transakcije koje su prijeko potrebne za kupovinu, uvoz ili prevoz fosilnih goriva, posebno uglja, nafte i prirodnog gasa, te titanijuma, aluminijuma, bakra, nikla, paladijuma i rude gvožđa iz Rusije ili kroz Rusiju u Uniju, precizira se u Službenom listu EU.
15.43 - "Ukrajina se povezala na evropsku elektromrežu"
Ukrajina je okončala proces povezivanja na glavnu evropsku elektromrežu, izjavio je danas ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Sada (ukrajinska) struja teče u (EU) i obrnuto", objavio je Zelenski na svom Twitter nalogu.
has become a member of Energy Union. The unification of & energy systems has been completed. Now electricity flows in & vice versa. Grateful to members, personally to @vonderleyen, @KadriSimson & everyone, thanks to whom we now have a single energy system!
— Володимир Зеленський (@Zelenskyy) March 16, 2022
Izvršni direktor velike ukrajinske elektroenergetske kompanije nagovijestio je prošle nedjelje izvještaču Rojtersa da bi Ukrajina mogla da dobija do 15 odsto svoje električne energije iz EU ukoliko njeni "proizvodni kapaciteti budu pogođeni invazijom Rusije".
15.28 - Zelenski se obratio Bajdenu, u Kongresu pozdravljen aplauzom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otvorio je svoje obraćanje američkom Kongresu pohvalivši hrabrost ukrajinskog naroda i rekavši da se o sudbini njegove zemlje odlučuje upravo sada - usred ruske invazije.
14.50 - Čavušoglu: Rat u Ukrajini mora da prestane
Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu poručio je tokom današnjeg sastanka sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovim u Moskvi da rat u Ukrajini mora da prestane.
On je potvrdio da će Ankara nastaviti da ulaže napore s ciljem da se postigne trajni prekid vatre i zaustave oružani sukobi u Ukrajini, prenio je TAS S.
Obraćajući se novinarima nakon sastanka sa Lavrovim Čavušoglu je rekao da se Turska kao članica NATO nada da će se ruski predsjednik Vladimir Putin sastati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi se postigao "iskorak ka trajnom miru".
14.38 - Podoljak: Ruski prijedlog o statusu Ukrajine neprihvatljiv
Savjetnik šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Mihail Podoljak izjavio je danas da je neprihvatljiv ruski prijedlog o demilitarizovanoj Ukrajini, poput Austrije.
Podoljak, koji je i član ukrajinske delegacije, rekao je lokalnim medijima da svaki mirovni sporazum mora biti pod ukrajinskim uslovima koji štite njen suverenitet, prenosi Bi-Bi-Si.
"Razumijemo pokušaj naših partnera da ostanu proaktivni u procesu pregovora", poručio je Podoljak i dodao da otuda i riječi o "švedskom" ili "austrijskom modelu" vojne neutralnosti.
Podoljak je kazao da "model može biti samo ukrajinski i samo sa zakonski proverenim bezbednosnim garancijama", kao i da se ne prihvataju nikakve druge opcije ili modeli.
Ranije danas, Kremlj je saopštio da se prijedlog o demilitarizovanoj Ukrajini sa sopstvenom vojskom, poput Austrije ili Švedske, posmatra kao moguć kompromis.
"Ovo je varijanta o kojoj se trenutno razgovara i koja bi stvarno mogla da se smatra kompromisom", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi RIA Novosti.
14.07 - U Poljskoj više od 1,89 miliona izbjeglica iz Ukrajine
Više od 1,89 miliona ljudi izbjeglo je iz Ukrajine u Poljsku od početka ruske vojne operacije, saopštila je danas poljska granična služba.
Više od pola miliona ljudi je možda već napustilo zemlju, rekao je profesor istraživanja migracija na Univerzitetu u Varšavi Maciej Duszczik, prenosi Bi-Bi-Si.
Kako je navedeno na Twitteru, samo u utorak je 66.600 ljudi prešlo granicu, što je sedam odsto manje u odnosu na ponedjeljak.
Većina izbjeglica otišla je u velike gradove, uključujući Varšavu, Krakov i Vroclav, koji imaju poteškoća da se nose sa ovim brojem izbjeglica, navodi Bi-Bi-Si.
Takođe, portparol njemačke vlade Štefen Hebestrajt izjavio je da je u toj zemlji do sada registrovano oko 175.000 izbjeglica iz Ukrajine, prenio je Rojters.
Dodao je da bi broj mogao biti i veći jer ne postoji obaveza registracije prilikom ulaska u zemlju.
13.30 - Peskov najavljuje nove sankcije liderima zapadnih zemalja
Portparol kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da lideri zemalja koji se nalaze na listi neprijateljskih mogu da očekuju da će protiv njih biti uvedene lične sankcije.
"Mogu i treba da ih očekuju", rekao je Peskov novinarima, prenosi agencija TAS S.
Kazao je da odluka Moskve da uvede sankcije američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu ne znači da Rusija odbija da održava kontakte sa Sjedinjenim Državama.
Rusija je juče uvela sankcije Bajdenu i američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu, kao i drugim američkim zvaničnicima, prenio je Rojters pozivajući se na rusko ministarstvo spoljnih poslova.
Riječ je o, kako je preneo Rojters, "stop listi", kojom se američkim zvaničnicima zabranjuje ulazak u Rusiji kao odgovor na sankcije koje je Vašington uveo ruskim zvaničnicima.
Na listi se nalazi 13 osoba, između ostalog i američki ministar odbrane Lojd Ostin, direktora CIA Vilijam Berns, savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejk Salivan i bivša američka državna sekretarka Hilari Klinton.
Ranije je ruska vlada objavila spisak zemalja i teritorija odgovornih za neprijateljske akcije protiv ruskih kompanija i građana.
Na listi su SAD, Kanada, zemlje EU, Velika Britanija, Ukrajina, Crna Gora, Albanija, Andora, Island, Lihtenštajn, Monako, Norveška, San Marino, Severna Makedonija, Japan, Južna Koreja, Australija, Mikronezija, Novi Zeland, Singapur i Tajvan, podseća ruska agencija.
12.52 - Švajcarska uvela dodatne sankcije ruskim oligarsima
Švajcarska je danas uvela dodatne sankcije protiv pojedinih ruskih pojedinaca i entiteta, u skladu sa proširenom listom sankcija EU koja je usvojena juče.
Dodatne sankcije su, saopšteno je vlade u Bernu, uvedene kao odgovor na rusku vojnu okupaciju na Ukrajinu, prenosi agencija Rojters.
"Švajcarska lista sankcija sada u potpunosti u skladu sa listom EU", navodi se u saopštenju vlade.
Kaže se da će, u skladu sa najnovijim sankcijama, danas od podneva biti zamrznuta imovina i drugih oligarha i istaknutih poslovnih ljudi u Švajcarskoj.
Švajcarska je pooštrila i ekonomske sankcije protiv Bjelorusije, zbog, kako tvrdi, njene podrške ruskom napadu na Ukrajinu.
12.09 - Ukrajinci tvrde: Od početka sukoba poginulo najmanje 500 žitelja Harkova
Od početka ruske vojne operacije u Ukrajini poginulo je najmanje 500 stanovnika Harkova, saopštile su danas službe hitne pomoći grada na sjeveroistoku zemlje.
BBC navodi da tu informaciju nije mogao nezavisno da potvrdi iz drugih izvora.
Harkov je drugi po veličini gradova u Ukrajini i bio je pod intenzivnim granatiranjem u posljednjih nekoliko nedjelja.
Kancelarija Ujedinjenih Nacija za ljudska prava procjenjuje da je do sada ubijen najmanje 691 civil, dok su još 1.143 osobe ranjene širom Ukrajine.
12.02 - Stoltenberg: NATO jedinstven u podršci Ukrajini
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je na današnjem sastanku delegata u Briselu poručio da taj bezbjednosni blok ostaje jedinstven u pružanju podrške Ukrajini, javlja BBC.
Stoltenberg je, na prvom sastanku delegata NATO-a otkako je Rusija otpočela napad na svog susjeda, rekao da su zapadni lideri pružili ogromnu vojnu podršku Kijevu i da su obećali da će nastaviti sa tom podrškom.
11.09 - Kijev: Ruski general Mitjajev poginuo u napadu na Mariupolj
General-major Oleg Mitjajev poginuo je u utorak tokom napada na Mariupolj, tvrdi danas savjetnik u ukrajinskom ministarstvu unutrašnjih poslova Anton Geraščenko.
On je na Telegramu objavio fotografiju mrtvog generala, prenosi agencija AP.
Prema riječima Geraščenka, Mitjajev (46) je komandovao 150. motorizovanom streljačkom divizijom i borio se u Siriji.
Takođe, AP navodi da nema informacije iz Moskve, a BBC piše da nisu mogli da potvrde ovu vijest.
10.37 - Kijev predlaže da se u Ukrajini stvori švedska verzija demilitarizovane države
Kijev na pregovorima predlaže da se u Ukrajini stvori austrijska ili švedska verzija demilitarizovane države sa sopstvenom vojskom, izjavio je šef ruske delegacije, pomoćnik predsjednika Vladimir Medinski.
"Očuvanje i razvoj neutralnog statusa Ukrajine, demilitarizacija Ukrajine... Razgovara se o čitavom nizu pitanja vezanih za veličinu ukrajinske vojske. Ukrajina nudi austrijsku, švedsku verziju neutralne demilitarizovane države, ali istovremeno država koja ima svoju vojsku i mornaricu. O svim ovim pitanjima se razgovara na nivou rukovodstava ministarstava odbrane Rusije i Ukrajine", rekao je Medinski.
Šef ruske delegacije je podsjetio da "Ukrajina i sada ima neutralan status".
"Ukrajina se 1991. godine povukla iz Sovjetskog Saveza pod uslovom neutralnosti i ta neutralnost je zapisana u Deklaraciji o suverenitetu Ukrajine", naglasio je on.
On je istakao šta su za Moskvu najvažnija pitanja.
"Naravno, ključno pitanje za nas je status Krima i Donbasa, kao i niz humanitarnih pitanja, uključujući denacifikacija, prava ruskog govornog stanovništva i status ruskog jezika i tako dalje", dodao je Medinski.
Istovremeno, on je opovrgao izjave iz Kijeva o isključenju tačke o denacifikaciji Ukrajine sa dnevnog reda pregovora.
"Ne, ovo nije sasvim tačno. Tema denacifikacije i strožeg kažnjavanja, sprovođenja zakona, na prvom mjestu, kazne za veličanje nacizma, neonacizma, ekstremizma zasnovanog na njima, i dalje je važna tačka dnevnog reda razgovora", rekao je Medinski.
10.27 - Ostin: NATO saveznici nastaviće da šalju oružje Ukrajini
NATO saveznici će nastaviti da šalju odbrambeno oružje Ukrajini i jednoglasno podržavaju Kijev, izjavio je danas američki ministar odbrane Lojd Ostin uoči sastanka sa kolegama iz Alijanse.
"Ostajemo jedinstveni u podršci Ukrajini", rekao je on novinarima, prenosi agencija Rojters.
Ostin je poručio da "osuđuju ničim izazvanu i neopravdanu invaziju Rusije."
10.16 - Volodin: Savjet Evrope gubi smisao sa istupanjem Rusije
Predsjednik ruske Državne Dume Vjačeslav Volodin kritikovao je danas Savjet Evrope, navodeći da je ta organizacija u posljednje vrijeme osuđivala Rusiju na osnovu dvostrukih standarda i da će izgubiti smisao nakon istupanja Rusije.
10.02 - Lavrov otkrio koja je sada glavna tema pregovora Rusije i Ukrajine
Delegacije Rusije i Ukrajine i danas će razgovarati i pokušati da postignu neku vrstu sporazuma. Prema riječima ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, najvažnije teme su trenutno na stolu, a to je neutralan status Ukrajine, a koji je veoma povezan sa bezbjednosnim garancijama koje Moskva traži.
Lavrov je rekao da su pregovori izuzetno teški, ali da se nada da kompromisu.
Ruski šef diplomatije je rekao da treba dozvoliti da se pregovori dvije strane vode u miru, bez daljeg intenziviranja situacije.
"I dalje bi dao prostora pregovorima, u nekoj opuštenijoj atmosferi, bez izazivanja histerije", rekao je Lavrov.
Istakao je i da je Rusija spremna da traži sve načine da obezbjedi bezbjednost - kako za sebe, tako i za Ukrajinu i Evropu.
"Spremni smo da tražimo sve načine da obezbijedimo bezbjednost Ukrajine i evropskih zemalja i, naravno, Ruske Federacije, osim širenja NATO-a na istok", rekao je Lavrov.
9.41 - Šolc isključuje mogućnost NATO intervencije u Ukrajini
Njemački kancelar Olaf Šolc ponovo je isključio mogućnost vojne intervencije NATO u Ukrajini.
Zapad i dalje polaže nadu u sankcije protiv Rusije, rekao je Šolc na skupu u organizaciji dnevnika "Velt" u Berlinu.
"Nećemo uspostavljati zone zabrane letova iznad Ukrajine. To bi vodilo ka direktnoj vojnoj konfrontaciji sa Rusijom i ruskim avionima", objasnio je njemački kancelar.
Šolc je prenio da je saglasan sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i drugim saveznicima da ne smije doći do vojnog sukoba između NATO i Rusije.
"To niko ne može da želi", rekao je on.
9.22 - Džonson: Nema šanse da se Ukrajina uskoro priključi NATO-u
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kasno juče sugerisao je da bi Ukrajina mogla da odustane od svoje kandidature za pridruživanje vojnom savezu NATO-a što je, kako se čini, glavni zahtjev Rusije.
Britanski premijer Boris Džonson komentarisao je tu izjavu Zelenskog i pitanje ulaska Ukrajine u NATO.
"Juče sam ponovno razgovarao s Volodimirom i naravno da razumijem ono što je govorio o NATO-u i stvarnost sadašnje pozicije. Svi su uvijek govorili, i to smo jasno dali do znanja i Putinu, da nema šanse da se Ukrajina uskoro pridruži NATO-u", dodao je.
Međutim, kako je rekao konačna odluka o pridruživanju NATO-u je na Ukrajini i na njenom izabranom predsjedniku te da će Britanija podržati Ukrajinu kakva god ta odluka bila.
9.02 - Gang: Da smo znali, pokušali bismo da spriječimo rat
Kineski ambasador u SAD Ćin Gang izjavio je da kineska vlada nije znala da će doći do rata u Ukrajini.
"Tvrdnje da je Kina znala, pristala ili prećutno podržavala ovaj rat su čista dezinformacija. Sve ove tvrdnje služe samo u svrhu prebacivanja krivice na Kinu i bacanja blata na Kinu", izjavio je kineski ambasador u tekstu za “Vašington post”.
On je to rekao komentarišući medijske spekulacije i tvrdnje da je Kina navodno prethodno znala za rusku vojnu akciju i da je navodno tražila od Rusije da je odloži sve dok se Zimske olimpijske igre ne završe.
8.39 - Ukrajinci tvrde: Kijev jutros granatiran, urušila se 12-spratnica
Stambena zgrada od 12 spratova u Kijevu se jutros urušila, nakon što je pogođena ruskim granatama u kijevskom okrugu Ševčenkovski, javlja BBC.
Dvije osobe su povrijeđene, a 37 je evakuisano, navode ukrajinske službe.
Ukrajinske državne službe za vanredne situacije saopštile su da su primile dojavu u 06.16 časova ujutru, potvrđujući da su fragmenti granata pali na zgradu i doveli do njenog urušavanja, kao i da su oštetili zgradu od devet spratova koja se nalazi odmah pored.
Požar na prvoj zgradi je ugašen do 07.45 časova, a u susjednoj zgradi nije primjećen požar.
Rečeno je da se nastavlja rad na potrazi za eventualnim žrtvama i demontaži objekata.
8.23 - Danas online sastanak G7 o Ukrajini
Grupa sedam najrazvijenih zemalja svijeta G7, održaće danas online sastanak povodom ruskih akcija u Ukrajini, najavio je japanski ministar finansija Šunići Suzuki, prenosi Reuters.
Suzuki, koji je sastanak najavio u parlamentu, nije precizirao da li će na sastanku učestvovati finansijski lideri zemalja G7 ili drugi predstavnici.
8.14 - Moskva će odgovoriti na odluku o protjerivanju diplomate
Rusija će odgovoriti na odluku Crne Gore da proglasi ruskog diplomatu personom non grata, rekao je Juri Pilipson direktor evropskog odjeljenja ruskog Ministarstva spoljnih poslova, a prenose RIA "Novosti".
U odluci o protjerivanju ruskog diplomate, Crna Gora se pozvala na kršenje diplomatskih normi zbog postupaka 4. marta.
Crna Gora je 4. marta proglasila ruskog diplomatu personom non grata zbog kršenja diplomatskih normi i naredila mu da napusti zemlju u roku od 72 časa.
Podgorica se pridružila međunarodnim sankcijama protiv Moskve.
8.05 - Bajden najavljuje još 800 miliona dolara pomoći Ukrajini
Američki predsjednik Džo Bajden danas će najaviti da će SAD uputiti još 800 miliona dolara nove vojne pomoći Ukrajini, saopštio je zvaničnik Bijele kuće.
Očekuje se da će Bajden detaljno izložiti taj plan tokom svog govora o situaciji u Ukrajini, prenosi agencija AP.
Taj novac je dio dodatne vojne i humanitarne pomoći Ukrajini, u ukupnom iznosu od 13,6 milijardi dolara.
7.44 - Iz Marijupolja evakuisano 20.000 ljudi
Oko 20.000 ljudi uspjelo je tokom prethodnog dana da napusti opkoljeni Marijupolj humanitarnim koridorom.
Prema riječima zamjenika šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Kirila Timošenka, građani su evakuisani sa oko 4.000 privatnih vozila od kojih je 570 otišlo u grad Zaporožje, dok su ostali proveli noć u drugim mjestima usput, prenosi AP.
Marijupolj, strateški važan lučki grad sa 430.000 stanovnika na Azovskom moru, više od 10 dana je pod opsadom ruskih snaga.
Prema ukrajinskim navodima, u granatiranju poginulo je više od 2.300 ljudi.
7.13 - Nebenzja: Vojna operacija se završava kad ispunimo ciljeve
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini biće završena kada se ostvare njeni ciljevi, rekao je novinarima stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.
"Kada se ostvare ciljevi specijalnih vojnih operacija, one će prestati", naglasio je Nebenzja.
Na pitanje kada će biti postignut opšti prekid vatre, Nebenzja je u utorak odgovorio da će on "nastupiti kada budu sprovedeni uslovi koje je postavila Rusija".
Ti uslovi su "demilitarizacija, denacifikacija Ukrajine, odstustvo svake prijetnje koja bi sa teritorije te zemlje dolazila ka Rusiji. Nema ulaska u NATO", rekao je Nebenzja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
