ABUDŽA - Nigerijski predsjednik Umar Jar Adua vratio se juče u zemlju poslije tromjesečnog liječenja u Saudijskoj Arabiji.
Savjetnik predsjednika Emanuel Egbogah, koji je potvrdio povratak Jar Adue, izrazio je sumnju da će on odmah preuzeti dužnost.
"On je ovdje, doletio je jutros", rekao je juče Egbogah.
Svjetske agencije su navele da zasad nema informacija o predsjednikovom zdravstvenom stanju kao ni o tome da li će se osjećati dovoljno dobro da odmah preuzme predsjedničku funkciju, ili će na čelu države i dalje biti zamjenik predsjednika Gudlak Džonatan.
Jar Adua je u novembru prošle godine otišao u Saudijsku Arabiju na liječenje zbog srčanih problema, što je drugu po jačini ekonomiju u subsaharskoj Africi dovelo do ivice ustavne krize i zaprijetilo da parališe rad Vlade, dok nije izabran Džonson prije dvije nedjelje.
Nigerijski parlament je 9. februara odlučio da Džonatana imenuje za vršioca dužnosti do povratka predsjednika Jar Adue.
Budući da on nije formalno prenio nadležnosti na potpredsjednika Džonatana, postojala je opasnost da će u Nigeriji doći do najgore političke krize od okončanja vojne vladavine prije više od 10 godina jer vršilac dužnosti predsjednika može da usvaja zakone i djeluje kao zapovjednik vojnih snaga.
Od novembra prošle godine ta afrička zemlja je utonula u haos etničkih i vjerskih sukoba u kojima je za samo pet dana poginulo 464 lica.
Demonstranti u Nigeriji tražili su ostavku oboljelog predsjednika zato što je otišao na liječenje u inostranstvo.
Natpisi na majicama demonstranata u Lagosu pozivali su na spas Nigerije, koju više mjeseci potresaju žestoki etnički i vjerski sukobi - obračuni muslimana i hrišćana u centralnom dijelu države, posebno u gradu Džosu, gdje je bilo na stotine ljudskih žrtava.
Demonstranti su bili nezadovoljni i time što u zemlji koja živi od izvoza nafte na pumpama nema goriva.
Zajednica 200 etničkih grupa
U Nigeriji živi oko 200 različitih etničkih grupa, uglavnom mirno, mada od građanskog rata, koji je vođen od 1967. do 1970. godine, često dolazi do sukoba na vjerskoj osnovi. Analitičari, međutim, ukazuju na to da je vjerska netrpeljivost rijetko pravi povod sukoba. Najčešće su za to odgovorni privredni interesi. U vjerskim sukobima u novembru 2008. je ubijeno više stotina ljudi, a 2001. godine u nemirima je poginulo oko 1.000 lica.