Američki predsjednik Donald Tramp želi da osigura rijetke metale i kritične minerale iz Ukrajine u vrijednosti od 500 milijardi dolara kao dio pregovora o mirovnom sporazumu, čime bi kompenzovao američku vojnu pomoć Ukrajini tokom rata.
Pored toga, obezbjeđivanje tih resursa usklađeno je s njegovim strateškim planom da redefiniše globalne trgovinske odnose Sjedinjenih Država, posebno u odnosu na Kinu. Ipak, pregovori o miru su u zastoju jer je Vašington odlučio da pauzira svu vojnu pomoć Ukrajini nakon burnog razgovora između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Zašto Tramp povezuje ukrajinske minerale s mirovnim pregovorima i zašto ga je Zelenski odbio?
Još od prvog mandata, Tramp zagovara politiku „Učiniti Ameriku ponovo velikom“, uvodeći carine na kinesku robu kako bi zaštitio američku proizvodnju. Međutim, zbog kineskog dobro uspostavljenog lanca snabdijevanja i proizvodne infrastrukture, SAD se suočava s izazovima u pokušaju redefinisanja trgovinskih odnosa. Posebno je problematična američka zavisnost od kineskih kritičnih minerala, koji su ključni za visokotehnološku industriju. Zbog toga bi mirovni pregovori mogli postati presudan faktor u Trampovom planu carinskih mjera protiv Kine.
Ogromna zavisnost
Američki predsjednik udvostručio je uvozne carine na kinesku robu na 20 odsto, dok je uveo carine od 25 odsto na uvoz iz dva najveća američka trgovinska partnera. Mnogi se pitaju zašto Tramp nije uveo još agresivnije carine na Kinu, kao što je to učinio s Meksikom i Kanadom.
SAD je izrazito zavisan od kineskih kritičnih minerala, koji su neophodni za proizvodnju elektronskih uređaja, baterija za automobile, aviona i vojne opreme. Prema podacima TD Economicsa, Kina dominira globalnom proizvodnjom više od polovine od 50 kritičnih minerala koje je američka vlada identifikovala 2022. godine. Pored toga, Kina kontroliše 90 odsto svjetske prerade tih minerala. Između 2020. i 2023. godine, SAD je iz Kine uvozio 70 odsto rijetkih metala, što objašnjava Trampovu namjeru da obezbijedi alternativne izvore iz Ukrajine.
U decembru 2024. godine, Kina je uvela zabranu izvoza i ograničenja na nekoliko ključnih minerala prema SAD-u, nakon što je Vašington dan ranije uveo nova ograničenja na izvoz čipova u Kinu. Peking je obustavio izvoz antimona, galijuma, germanijuma i izuzetno tvrdih materijala, te je pooštrio pravila za isporuku grafitnih proizvoda. Galijum je ključan element u odbrambenoj industriji, dok je grafit neophodan za proizvodnju električnih vozila i nuklearnih reaktora, prenosi Euronews.
Može li Ukrajina postati novi izvor rijetkih minerala za SAD?
Prema podacima ukrajinske Državne geološke službe, oko pet odsto svjetskih kritičnih sirovina nalazi se u Ukrajini, uključujući milione tona rezervi grafita, trećinu evropskih nalazišta litijuma, te sedam odsto evropskih zaliha titanijuma. Ukrajina takođe posjeduje značajne rezerve metala poput bakra, cinka, srebra, nikla i kobalta. Takođe su otkrivene i rijetke zemlje – grupa od 17 elemenata koji su ključni za visokotehnološke industrije.
Međutim, neki ključni rudnici i nalazišta rijetkih metala u Ukrajini možda su pod kontrolom Rusije od početka rata 2022. godine. Pored toga, nedostatak investicija u Ukrajini mogao bi ograničiti sposobnost zemlje da obezbijedi proizvodnju na nivou koji Tramp priželjkuje, posebno kada je riječ o preradi tih sirovina. Stručnjaci takođe izražavaju sumnju da Ukrajina zaista posjeduje rezerve rijetkih metala u obimu koji Tramp očekuje.
Prema nezavisnoj istraživačkoj firmi Argus Media, globalne procjene vrijednosti rijetkih metala kreću se između 4 milijarde i 12,5 milijardi dolara. Zbog toga je procjena Trampove administracije da ukrajinske mineralne rezerve vrijede 500 milijardi dolara teško održiva, piše Euronews, a prenosi Poslovni.hr.
