JERUSALIM - Izbori u Izraelu nisu donijeli jasnog pobjednika, ali su otvorili mogućnost velikog političkog preokreta.
Najvažnije činjenice
- Netanjahuov blok mogao bi osvojiti 53 mandata.
- Opozicioni blok Gadija Ajzenkota računa na 48 mandata.
- Arapske partije osvojile bi 19 poslaničkih mjesta.
- Vlada nacionalnog jedinstva ostaje jedna od mogućnosti.
- Novi izbori mogli bi uslijediti početkom sljedeće godine.
Dok se završava brojanje glasova, počinju pregovori u kojima bi dosadašnji politički protivnici morali da pronađu zajednički jezik.
U međuvremenu, nove optužbe za izbornu krađu dodatno zaoštravaju političke odnose.
Slave u sva tri tabora
Prema posljednjim podacima, na osnovu 85,6 odsto prebrojanih glasova, koaliciji okupljenoj oko partije dugogodišnjeg premijera Benjamina Netanjahua trebalo bi da pripadnu 53 poslanička mandata u Knesetu.
Vezane vijesti:
Netanjahu dobio bitku za glasove, ali bi mogao izgubiti vlast
Koalicija okupljena oko njegovog najvećeg rivala, nekadašnjeg načelnika Generalštaba Gadija Ajzenkota, mogla bi da osvoji 48 mandata, dok bi arapskim partijama pripalo 19 poslaničkih mjesta.
Iako nijedan blok nije dostigao neophodnu većinu od 61 poslanika, izborna noć donijela je slavlje u tri politička tabora. Netanjahuove pristalice slavile su jer je njegova partija ostala najjača u Knesetu.
Dio zasluga za takav rezultat sebi pripisuje i predsjednik SAD Donald Tramp, koji je Netanjahua podržao tokom izborne kampanje.
Na pitanje da li će mu pomoći da obezbjedi neophodnu parlamentarnu većinu, Tramp je kratko odgovorio: "Vidjećemo."
Slavile su i arapske stranke, zato što su osvojile dvostruko više mandata nego na izborima prije četiri godine, a prvi je slavio opozicioni blok u Tel Avivu, kada su izašle prve izlazne ankete, zato što su procijenili da je promjena vlasti moguća.
Poslije izbora izdvajaju se tri moguća scenarija, iako nijedan politički blok trenutno nema potrebnu većinu.
1. Promjena vlasti i formiranje koalicije
Prvi podrazumijeva promjenu vlasti i formiranje koalicije okupljene oko Gadija Ajzenkota, uz manjinsku podršku arapskih stranaka.
Međutim, takvom rješenju protivi se dio opozicionog bloka, prije svega lider ultranacionalističke sekularne desničarske partije Avigdor Liberman. Bez njegovih sedam mandata ta opcija nije moguća.
Iako je Mansur Abas već učestvovao u vlasti tokom 2021. i 2022, saradnja s arapskim strankama i dalje predstavlja sporno pitanje za dio izraelske političke scene.
2. Formiranje vlade nacionalnog jedinstva
Drugi scenario podrazumijeva formiranje vlade nacionalnog jedinstva, odnosno saradnju dva suprotstavljena politička bloka. Ipak, predstavnici oba tabora odbacili su takvu mogućnost još prije izbora.
3. Novi izbori
Treća mogućnost je da, poslije višemjesečnih i iscrpljujućih pregovora, Izrael ponovo izađe na izbore, vjerovatno početkom sljedeće godine.
Kada se očekuju konačni rezultati?
Konačni izborni rezultati očekuju se 4. novembra, nakon čega će izraelski predsjednik Isak Hercog započeti konsultacije sa predstavnicima političkih blokova.
Hercog je poručio da je neophodno učiniti sve kako bi se izbjeglo novo glasanje, prenio je RTS.
"Moramo učiniti sve što je u našoj moći da izbjegnemo ponovni izlazak na izbore. Očekujem da svi koji ovdje dođu budu otvoreni za razgovor i spremni da razmotre različite mogućnosti", izjavio je izraelski predsjednik.
Odnosi sa Iranom i pitanje odgovornosti za napad Hamasa
Politički pregovori u Izraelu odvijaju se i u trenutku kada se očekuju važni potezi Vašingtona u vezi sa Iranom.
Tramp je najavio je da bi poslije izbora za američki Kongres, odnosno Predstavnički dom i dio Senata, moglo da se dogodi nešto značajno u vezi sa Iranom. Netanjahu je poručio da očekuje Trampovu podršku za nastavak rata.
Prema trenutnim političkim okolnostima, Netanjahu bi mogao da ostane na mjestu premijera u tehničkom mandatu još najmanje nekoliko mjeseci.
Ako dođe do promjene vlasti, jedna od najznačajnijih promjena mogla bi da bude uspostavljanje nezavisne komisije za istragu bezbjednosnih propusta u vezi sa napadom Hamasa na jug Izraela 7. oktobra 2023. godine.
S druge strane, značajnije promjene u politici prema Palestincima nisu izvjesne.
Ajzenkot ima nešto umjereniji stav od Netanjahua, prije svega kada je riječ o nasilju izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali, koje javno osuđuje.
