TEHERAN - Nakon izraelsko-američkog napada na Iran i zatvaranja Ormuškog moreuza preko kojeg prolazi petina svjetske nafte i gasa, nije pitanje hoće li ti energenti poskupjeti, već koliko. U prvom redu nafta.
Ukratko:
- Zatvoren je Ormuški moreuz kojim prolazi petina svjetske nafte
- Cijena sirove nafte porasla je šest odsto i dostigla 78,48 dolara po barelu
- Blokada sprečava isporuku oko 15 miliona barela dnevno na globalno tržište
- Pogođena ključna naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji
- Alternativni pravci ne mogu nadoknaditi gubitak
Samo dan nakon početka sukoba, nafta je poskupjela šest odsto i prema najnovijim podacima cijena sirove nafte po barelu za maj dostigla je 78,48 dolara po barelu.
Blokada Ormuškog moreuza i 15 miliona barela dnevno
"Na tržište nafte utiče obustava plovidbe kroz Ormuški moreuz, što sprečava 15 miliona barela sirove nafte dnevno da stigne na tržište", rekao je Horhe Leon šef "Ristad enerdžija", kompanije za geopolitičke analize.
Inače, sam Iran proizvodi tri do četiri odsto globalne proizvodnje nafte, i to ne može toliko uticati na cijenu, međutim njegova blokada i blizina Ormuškog moreuza već je napravila pometnju na globalnom tržištu.
Može li cijena preći 100 dolara po barelu?
Kroz taj moreuz trenutno prolazi petina svjetske potrošnje nafte. On je veza između Kuvajta, Omana, Bahreina, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Indijskog okeana, i njegovo dugotrajno zatvaranje moglo bi dovesti do toga da cijene nafte pređu i psihološki prag od 100 dolara po barelu.
"Ako se sukob produži, odnosno ako počne uticati na snabdijevanje naftom zbog poremećaja u snabdijevanju iz Irana ili pokušaja Teherana da blokira moreuz, to bi moglo izazvati skok cijena nafte možda i na oko 100 dolara po barelu", rekao je Vilijam Džekson, glavni ekonomista za tržište u razvoju i kompaniji "Capital Economics".
Pogođena postrojenja u Persijskom zalivu
Istovremeno, osim zatvaranja moreuza, problem je i što bombe padaju širom Persijskog zaliva. Između ostalog i po naftnim postrojenjima. Jedno od tih postrojenja "Saudi Armaca", državne naftne kompanije Saudijske Arabije i jedne od najvećih naftnih kompanija na svijetu, pogođeno je i zatvoreno zbog toga.
Sky News Arabia je objavio i da je pogođeno jedno od najvažniji postrojenja, koje služi za preradu sirove nafte i izvoz miliona barela dnevno te ima ključnu ulogu na globalnom tržištu energenata.
Istovremeno, državna novinska agencija Kuvajta izvijestila je da je pogođena i rafinerija Mina al Ahmadi u ovoj zemlji. U eksploziji koja je uslijedila lakše su povrijeđena dva radnika koji su prevezeni u bolnicu.
Ograničene rezerve i neizvjesnost globalnog tržišta
Iran je već godinama prijetio da će zatvoriti Ormuški moreuz, ali to nikada nije uradio upravo iz razloga što svoju naftu plasira tuda. Međutim, to je nakon napada uradio. To će spriječiti da na tržište stigne 15 miliona barela sirove nafte dnevno, što je oko 30 odsto globalne pomorske trgovine sirovom naftom.
Zaobilazni i alternativni putevi jednostavno nisu mogući. Njihovo korištenje dovelo bi do gubitka od osam do deset miliona barela sirove nafte dnevno, procjenjuju u pojedinim kompanijama.
Zanimljivo, Saudijska Arabija posljednjih nekoliko sedmica povećala je izvoz sirove nafte, što su analitičari ocijenili kao pokušaj stvaranja zaliha prije američkih udara.
Kako prenosi DW, Saudijska Arabija isporučila je oko 7,3 miliona barela dnevno u prva 24 dana februara, što je najviše od aprila 2023. godine.
I Iran je takođe povećao izvoz nafte uoči pregovora sa SAD.
"Ali čak su i takve rezerve ograničene i osmišljene kako bi ublažile kratkoročne šokove, a ne nadoknadile trajne strukturne poremećaje", objasnili su iz kompanije "Rystad Energy".
Od cijene nafte u velikoj mjeri zavisi u kojem pravcu će se kretati ekonomije širom svijeta. Sirova nafta je glavna ekonomska roba, a rast njene cijene podiže i cijene drugih dobara.
"Pravilo je da rast cijena nafte od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu obično dodaje oko 0,1 odsto prosječnoj infalciji u velikim zemljama. Rast cijena Brenta na 100 dolara po barelu mogao bi dodati 0,6 do 0,7 odsto globalnoj inflaciji", rekao je Džekson, a prenosi DW.
