TEHERAN - Američki predsjednik Donald Tramp u posljednje vrijeme samo kratkim porukama na svojoj mreži Truth Social izaziva oluje na berzama i tržištu energenata.
Globalna kriza zbog sukoba s Iranom
- Cijene nafte i gasa naglo rastu globalno
- Skuplje sirovine pogađaju industriju i proizvodnju širom svijeta
- Nestašice đubriva prijete rastom cijena hrane
- Helijum i čipovi pod pritiskom tržišta
- Siromašne zemlje suočene s inflacijom i glađu
Kada je prošle nedjelje zaprijetio Iranu da će uništiti njegove elektrane ako ne oslobodi saobraćaj u Ormuskom moreuzu, cijena nafte odletjela je u nebo.
Pročitajte još:
A kada je poručio da "razgovara" sa Iranom i da će odložiti ultimatum za pet dana, berze su ugledale tračak nade i cijena nafte spustila i ispod 100 dolara za barel.
Tu nije samo riječ o cijeni nafte i gasa, nego ukupno 15 robnih grupa, analizira njemački list "Handelsblat".
Bura zahvata isto tako tržište sirovina za hemijsku industriju, đubriva, plastike, plemenite gasove i neke metale koji su poskupjeli barem 10, a neke i 50 odsto.
"Poskupljenja će se osjetiti u čitavom proizvodnom lancu industrije", kaže Matijas Zahert, direktor hemijskog koncerna Lankses.
Nafta, ali i đubrivo ili - helijum
Jer u regionu Persijskog zaliva proizvode se i osnovne sirovine za đubriva - sumpor, amonijak i urea, a prijetnja nestašice odmah diže cijenu na svjetskom tržištu.
Kompanija "Qatar Energy", na primjer, obustavila je proizvodnju uree.
U Indiji, Pakistanu i Brazilu fabrike đubriva moraju da smanje proizvodnju. I u SAD urea već nedostaje u veleprodaji.
Isto važi i za plemeniti gas helijum. Četrdeset odsto svjetske proizvodnje tog gasa, koji je neophodan u proizvodnji poluprovodnika, dobija se iz prirodnog gasa u Persijskom zalivu.
Ako to ne može da stigne na tržište, doći će do zastoja i u proizvodnji čipova u Aziji.
"Helijum je zaista problem. Ako ovo potraje, postaće problem. Ali teško je reći koliko vremena ima", rekao je Julijan Hinz, stručnjak za trgovinu u Institutu za svjetsku privredu u Kilu.
Hinz smatra da se trenutno još ne radi o fizičkoj nestašici sirovina, ali sama očekivanja nestašice izazivaju rast cijena.
"Tržište nije sigurno šta bi moglo da se dogodi. Nije toliko presudno šta se zaista dogodilo", kaže on.
A u svemu tome nisu naročito korisne ni paušalne poruke koje stižu iz Bijele kuće.
Hinz doduše još ne očekuje neke ozbiljne probleme za njemačku trgovinu.
Devedeset odsto razmjene odvija se unutar Evropske unije, a trgovina sa državama u zalivu prilično je mala.
Ipak, u Njemačkoj bi lako mogao da se nastavi rast cijena hrane, već i zbog viših troškova prevoza i viših cijena đubriva.
Na to upozoravaju poslanik SPD Esra Limbaher i predsjednik udruženja poljoprivrednika Joahim Rukvid.
Brojne privredne grane računaju s porastom troškova i mogućim povećanjem cijena za potrošače.
To bi, pak, moglo podići trenutno nisku stopu inflacije i zakočiti ionako skroman privredni rast.
Globalnom jugu prijeti katastrofa
Ali dok razvijene zemlje još mogu i da plate veće cijene sirovina, rat protiv Irana prijeti katastrofom u siromašnim područjima kao što je Afrika, upozorava evangelistička humanitarna organizacija "Hljeb za svijet".
Cijene vještačkog đubriva drastično su porasle već nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, a sada prijeti i novo poskupljenje jer su pogođene zemlje Persijskog zaliva.
Pritom bez dovoljno đubriva u nekim afričkim državama i prinos bi bio lošiji, što tamo znači i da stanovništvu prijeti glad, strahuju stručnjaci organizacije "Hljeb za svijet".
A onda je tu i nafta: neke države Afrike imaju i svoja nalazišta nafte i gasa, ali nemaju dovoljno rafinerija.
To znači da ipak moraju kupovati benzin, dizel i kerozin, a pogotovo ako države subvencionišu cijene goriva, to će značiti i praznu državnu kasu, rast državnog duga i inflaciju, sažima humanitarna organizacija.
Prema njihovoj procjeni, ova kriza će najteže pogoditi države kao što su Senegal, Benin, Eritreja, Burkina Faso i Zambija.
Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol takođe upozorava na "veliku prijetnju" svjetskoj privredi.
Nijedna zemlja, ni u Africi, ni u Aziji, ni u Evropi, neće biti pošteđena posljedica krize ako se ona i dalje bude razvijala ovim smjerom.
Scenario je gori od dvije naftne krize 1970-ih uzetih zajedno.
Pošto su i SAD pogođene ogromnim rastom cijena goriva za vozače i logistički sektor, u IAE neki nagađaju da bi rat ipak mogao brzo da se završi.
Međunarodna agencija za energiju je međuvladina organizacija 32 razvijene industrijske države globalnog Sjevera.
Ugrožen i vazdušni i pomorski saobraćaj
Države Persijskog zaliva sistematski su se razvijale i u čvorište vazdušnog saobraćaja i sponu Evrope i Dalekog istoka.
Od koristi im je bilo i to što je praktično prekinut avio-saobraćaj preko Rusije, ali sada je ogroman problem što su ugrožena i njihova čvorišta u Dubaiju i Dohi, kako za putnike tako i za teret.
Iz Lufthanze se čuje kako se sada hitno traže karte za direktne letove iz Evrope u Aziju - bez presjedanja, bez obzira na cijenu, a već i zbog cijene kerozina one su sada postale zaista paprene.
A zbog cijene kerozina poskupljuju i avionske karte u čitavom svijetu.
Loše je i sa pomorskim saobraćajem: oko 2.000 brodova trenutno je blokirano u Persijskom zalivu, a brodovlasnici moraju vidjeti kako da nadoknade taj gubitak.
Jer čitavi transportni lanci su ugroženi ili čak potpuno prekinuti, a premije za osiguranje brodova takođe rastu zbog ratne opasnosti.
Njemačka ministarka privrede Katerina Rajhe (CDU) trenutno vidi krizu cijena, ali ne i krizu snabdijevanja.
Nafta i gas dostupni su u dovoljnim količinama, ali poskupljuju.
Naravno da ministarstvo "prati" i poskupljenja u drugim sektorima, rekao je portparol ministarke za Deutsche Welle.
Ali, nisu donesene konkretne mjere kako bi se eventualno suprotstavili inflaciji.
Hinz nipošto ne misli da bi tu pomogle državne subvencije: to državu košta, a ionako ih na kraju plaćaju poreski obveznici.
"Ne možemo da se pravimo da se ništa nije dogodilo. Ali veoma je opasno igrati se s cijenama", zaključuje Hinz.
