TEHERAN, VAŠINGTON - Napetosti između Irana i SAD i dalje rastu, uz potpuno oprečne poruke o mogućim pregovorima.
Fakti:
- Nejasna strategija izaziva zabrinutost saveznika
- Iran tvrdi da kontroliše tok sukoba
- Tramp šalje pomiješane poruke
- Američki plan ocijenjen kao nerealističan
- Političke podjele rastu unutar Vašingtona
Dok američki predsjednik Donald Tramp tvrdi da su razgovori sa Teheranom u toku i da Iran "očajnički želi dogovor", iranske vlasti to negiraju i poručuju da trenutno nemaju namjeru da pregovaraju, ističući da će nastaviti da se brane.
U međuvremenu, Tramp insistira da je rat bio nužan, dodatno podgrijevajući zabrinutost zbog daljeg razvoja sukoba.
Pročitajte još:
Tramp je izgleda sve više zainteresovan za pronalaženje izlaza iz rata sa Iranom, ili kako on to govori "stišavanjem" rata koji je počeo 28. februara. Ali njegova izlazna strategija je nejasna.
Trampove pomiješane poruke sugerišu da je i dalje neodlučan šta bi bilo bolje preduzeti - pojačavanje sukoba u pokušaju da ga što prije okonča ili da insistira na postizanju dogovora sa Teheranom. Tramp je 24. marta signalizirao da bi SAD mogle da primijene obje strategije istovremeno.
Poslije nekoliko sati od njegove izjave, vojna komanda je naredila slanje kopnenih snaga u Iran, a američki pregovarači su Iranu poslali novi mirovni plan od 15 tačaka.
Da li su vođeni pregovori?
Bijela kuća je pozivala Iran da prihvati sporazum, prijeteći da će udariti zemlju jače nego ikad ako to ne učini, podstičući dalju zabunu oko Trampovih namjera.
"Predsjednik Tramp ne blefira i spreman je da 'oslobodi' pakao. Iran ne bi trebalo ponovo da pogriješi u procjenama", rekla je novinarima Kerolajn Levit, portparolka Bijele kuće.
Iran je odgovorio odbacivanjem mirovnog prijedloga, što je izazvalo pitanja jesu li dvije zemlje zaista vodile ozbiljne diplomatske pregovore.
Zapanjujući razvoj događaja tipičan je za Trampov pristup ratu koji je zahvatio Bliski istok, potresao globalnu ekonomiju, dobio "ne" od mnogih saveznika i otvorio razdor među različitim frakcijama Republikanske stranke.
Zvaničnici Bijele kuće ponavljaju tvrdnje da je Amerika ta koja diktira tok događaja na Bliskom istoku, odnosno u sukobu sa Iranom.
Međutim, iransko odbacivanje mirovnog plana podvuklo je činjenicu da Tramp ne može u potpunosti da kontroliše pravac sukoba.
Eskalacija budi zabrinutost
Kako rat eskalira, unutar američke administracije raste zabrinutost da Tramp nema konkretan plan za ono što slijedi, prema riječima bivših američkih zvaničnika i spoljnih saveznika bliskih Bijeloj kući, od kojih su neki govorili pod uslovom anonimnosti.
"Veoma su zabrinuti jer je jasno da Tramp nije razmislio o svemu ovome", rekao je bivši visoki zvaničnik administracije koji je služio pod Trampom u njegovom prvom mandatu, a koji je tražio da ne bude imenovan.
Pored Trampovih širih ratnih ciljeva, otvoreno je pitanje kako SAD mogu da obezbijede Ormuski moreuz, kroz koji protiče približno 20 procenata svjetskog izvoza nafte i gasa.
Blizu mjesec dana od početka rata, SAD još nemaju odgovor za zaustavljanje iranskih napada na trgovačke brodove u tom plovnom putu koji su doveli do skoka cijena nafte.
Svi Trampovi pozivi saveznicima iz NATO-a i drugima da pomognu nisu uslišeni.
Trampov problem Ormuski moreuz
"Trampov problem je Ormuski moreuz. Ako ga ostavi u iranskim rukama, biće mu teško da proglasi pobjedu", kaže Stiven Hedli, koji je bio savjetnik za nacionalnu bezbjednost nekadašnjeg predsjednika Džordža V. Buša.
Trampov propust da se "konsultuje sa drugim zemljama jedan je od razloga zašto administracija ima toliko problema da pridobije saveznike da pomognu", dodao je on.
Neizvjesnost u Vašingtonu oko sljedeće faze rata pojačana je u srijedu (25. marta) kada su se pojavili novi detalji o predloženom mirovnom planu administracije.
Majk Džonson, predsjedavajući Predstavničkog doma - donjeg doma Kongresa, ponovio je uvjerenost Bijele kuće kada je novinarima na Kapitol Hilu rekao da misli da SAD "završavaju" vojnu operaciju.
"I mislim da će to biti urađeno u kratkom roku", kazao je Džonson.
Kritike zbog slanja trupa
Međutim, neke od njegovih kolega republikanaca počele su javno da dižu uzbunu zbog vijesti da je Tramp naredio slanje više od 1.000 padobranaca u Iran.
Kongresmenka Nensi Mejs iz Južne Karoline kritikovala je raspoređivanje trupa nakon što su zvaničnici odbrane održali brifing Predstavničkog odbora u vezi sa ratom protiv Irana iza zatvorenih vrata.
"Neću da podržim slanje snaga u Iran, a taj stav mi je još čvršći poslije ovog brifinga", napisala je Mejsova u objavi na mreži X.
Rijetka kritika republikanskog poslanika istakla je podjelu između antiintervencionističkih pristalica pokreta MAGA (Make America Great Again - Učinimo Ameriku ponovo velikom) i jastrebova u stranci koji podržavaju rat.
Predsjednik Odbora za oružane snage Predstavničkog doma Majk Rodžers rekao je novinarima da Pentagon nije dao poslanicima dovoljno detalja o ratu, izvijestio je CBS News.
Uzdržana reakcija na američki mirovni prijedlog među republikancima u Kongresu dodatno je naglasila zabrinutost koju mnogi u stranci osjećaju zbog rata uoči izazovnog ciklusa srednjoročnih izbora u novembru.
Plan od 15 tačaka i oprezni Iran
U američkom mirovnom planu od 15 tačaka, između ostalog, traži se od Irana da odustane od nuklearnog programa, ograniči domet balističkih raketa i dozvoli ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.
Podsjeća na mirovne prijedloge koje su američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su dobili zadatak da vode ranije pregovore sa Iranom, ranije iznosili u mirovnim pregovorima u vezi sa Pojasom Gaze i Ukrajinom.
I ti planovi su takođe imali više tačaka koji su kasnije mijenjani kako su se pregovori razvijali.
Plan je procurio nakon što je Tramp za vikend (21. i 22. marta) zaprijetio da će eskalirati rat za 48 sati ako Iran ne pristane da ponovo otvori Ormuski moreuz.
Ali, samo dan kasnije, Tramp je promijenio ploču, rekavši da je odlučio da obustavi napade na pet dana jer Iran i SAD postižu "veliki napredak" u postizanju sporazuma o okončanju rata.
Međutim, i prije nego što je Iran odgovorio, stručnjaci za Bliski istok upozorili su da će režim u Teheranu odbaciti predloženi plan, smatrajući ga maksimalističkim i nerealnim.
Iransko rukovodstvo, ma ko sada imao glavnu riječ u Teheranu, sada je oprezno jer je Amerika prošlog mjeseca obustavila razgovore o iranskom nuklearnom programu, a odmah potom je sa Izraelom pokrenula rat protiv Irana.
Kada je stigao iranski odgovor na plan, jasno je dao do znanja da Teheran vjeruje da ima istu, ako ne i veću, kontrolu nad pravcem rata nego SAD, uprkos Trampovom insistiranju da su SAD već pobijedile.
Iran odbacio američki plan
Iranski zvaničnik, citiran anonimno na državnoj televiziji, odbacio je američki plan i rekao da Teheran ima svoje zahtjeve za sporazum o prekidu vatre.
"Iran će okončati rat kada sam odluči da to učini i kada se ispune naši uslovi", rekao je zvaničnik.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je srijedu (25. marta) da Vašington i Teheran ne pregovaraju.
Rekao je i da Iran ne planira da otvori Ormuski moreuz za brodove zemalja saveznica SAD.
"Nema razloga da se dozvoli prolazak brodova naših neprijatelja i njihovih saveznika", rekao je on državnoj televiziji.
Bijela kuća će možda igrati na kartu slanja kopnenih snaga u Iran kako bi izvršio pritisak na vlasti u Teheranu da ponovo otvore Ormuski moreuz i na kraju ga dovede do potpune predaje, prenosi BBC.
Kopnene snage prednost ili eskalacija
Ali nije jasno kako bi ograničeno raspoređivanje snaga iz elitne 82. vazdušno-desantne divizije moglo da utiče na Ormuski moreuz ili da promijeni širi tok sukoba.
Vojni stručnjaci su rekli da će snage vjerovatno biti usredsređene na pomoć u stvaranju uslova za ponovno otvaranje ključnog plovnog puta.
Prema jednom od mogućih scenarija, Amerikanci bi mogli da pokušaju da preuzmu kontrolu nad ostrvom Karg u Persijskom zalivu koje je glavno čvorište za izvoz iranske nafte.
"Slanje kopnenih snaga dalo bi SAD značajnu prednost i bolju kontrolu nad Ormuskim moreuzom", rekao je Mijad Maleki, bivši zvaničnik Ministarstva finansija koji je pomagao u nadgledanju sprovođenja američkih sankcija iranskom naftnom sektoru.
Ali, kako je dodao "to će biti veliki rizik po njihove snage".
Eskalacija rata slanjem kopnenih snaga je dodatni dokaz da administracija "nema artikulisanu strategiju" za rat, smatra Džejson Kembel, bivši zvaničnik američke odbrane tokom predsjedničkog mandata Baraka Obame, i tokom prvog mandata Donalda Trampa.
"Ono što sada vidimo nije rezultat dugo osmišljenog plana sa jasnim ciljevima. Više liči na igru pogađalica", rekao je on.
Tramp: Htjeli bi da budem vrhovni vođa
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da je iransko vođstvo neformalno sugerisalo ideju da on postane sljedeći vrhovni vođa Islamske Republike, ali je on to odbio.
"Pregovaraju, jako žele postići dogovor, ali boje se to reći jer misle da će ih ubiti njihovi ljudi. Boje se i da ćemo ih mi ubiti", rekao je Tramp.
Nakon toga ustvrdio je da nikada nije vidio vođu neke zemlje koji toliko malo želi vršiti tu funkciju kao iranski čelnik.
"Nikad nije postojao čelnik neke zemlje koji je manje želio taj posao od onoga ko vodi Iran. Ne želim to. Slušamo neke od stvari koje govore, čujemo ih vrlo jasno. Kažu: 'Ne želim to. Htjeli bismo da budete sljedeći vrhovni vođa.' Ne, hvala, ne želim to", rekao je Tramp, prenosi N1.
Ubijen komandant mornarice IRGC
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac potvrdio je da je komandant mornarice Islamske revolucionarne garde (IRGC) Alireza Tangsiri ubijen u izraelskom napadu, prenosi RTS.
Prema navodima "Times of Israel", Tangsiri je bio odgovoran za zatvaranje Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte.
Za sada nema zvanične potvrde iz Irana, niti komentara izraelske vojske o navodnom napadu.
