VAŠINGTON, MOSKVA - Američki predsjednik Donald Tramp izazvao je globalnu buru objavom kojom je naložio Pentagonu da počne sa testiranjem američkog nuklearnog oružja na "ravnopravnoj osnovi" sa Rusijom i Kinom, piše CNN.
- Donald Tramp naložio Pentagonu da obnovi testiranje nuklearnog oružja.
- Putin odgovorio na Trampovu objavu testiranjem posejdona i burevestnika.
- Analitičari upozoravaju da bi potez SAD mogao pokrenuti novu trku u naoružanju.
- Nuklearni arsenal Rusije i SAD čini oko 90% svjetskih zaliha.
Ove godine, odnos između Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina varirao je od prijateljskog pa do prijetnji o nastavku testiranja nuklearnog oružja.
Tramp je najavu o testiranju nuklearnog oružja prvi put nakon 33 godine objavio u četvrtak 30. oktobra, nekoliko minuta prije sastanka sa kineskim liderom Si Đinpingom u Pusanu, u Južnoj Koreji.
"Sjedinjene Države imaju više nuklearnog oružja od bilo koje druge zemlje. Zbog testiranja koje sprovode druge zemlje, naredio sam Ministarstvu rata da započne testiranje našeg nuklearnih oružja na ravnopravnoj osnovi. Proces počinje odmah", napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Prema njegovim riječima, to "ima veze sa drugim zemljama". "Sada je 'pravo' vrijeme", rekao je Tramp novinarima u avionu Air Force One na putu za Vašington, odmah nakon sastanka sa Sijem.
Nije precizirao da li se radi o testiranju samih nuklearnih bojevih glava ili o sistemima za njihovo lansiranje.
Bijela kuća nije odmah komentarisala ovu Trampovu objavu, a ni zvaničnici Pentagona nisu dali jasno objašnjenje o najavljenom testiranju nuklearnih projektila.
Stručnjaci upozoravaju da bi za sprovođenje takvog testa bilo potrebno najmanje 24 do 36 mjeseci, prenio je AP.
SAD nisu izvele nijedan nuklearni test od 1992. godine, kada je uveden dobrovoljni moratorijum. Ako bi Trampova najava bila sprovedena, to bi predstavljalo najveći preokret u američkoj nuklearnoj politici u više od tri decenije.
Rusko testiranje
Tramp je nalog Pentagonu o povratku američkog nuklearnog testiranja objavio nakon Putinove izjave o novim ruskim testovima.
Putin je u srijedu 29. oktobra objavio da je Rusija uspješno testirala svoj novi podvodni dron posejdon na atomski pogon, a ranije i novu burevestnik krstareću raketu na nuklearni pogon koja može da nosi i bojevu glavu, prenio je AP.
"Burevestnik je tokom testa prešao 14.000 kilometara i 15 sati letio na nuklearni pogon, pri čemu je izvodio manevre za izbjegavanje protivvazdušne odbrane", rekao je ruski načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov.
Putin je izjavio da je posejdon prvi put radio na nuklearni pogon i da je test bio "ogroman uspjeh".
"Posejdon je bez premca po brzini i dubini, i nema načina da bude presretnut.
Nuklearni reaktor koji ga pokreće 100 puta je manji od onih na podmornicama, a snaga njegove bojeve glave znatno je veća od one na raketi sarmat", rekao je Putin.
Vjeruje se da je sistem dizajniran za ugradnju na ruske podmornice klase Belgorod, koje su posebno prilagođene za nošenje ove ogromne bespilotne letjelice.
Putin nije najavio nikakva testiranja ruskog nuklearnog naoružanja, čije je posljednje testiranje bilo 1990. godine.
Osim testiranja u Rusiji, uoči Trampove posjete Južnoj Koreji, posljednjoj etapi njegove azijske turneje, Sjeverna Koreja je najavila testiranje raketa za koje tvrdi da su "od mora do kopna".
Prošle nedjelje, sjevernokorejski lider Kim Jong Un otkrio je neka od najnovijih oružanih dostignuća njegove vojske, uključujući ono što je izgledalo kao sistem kratkog dometa - balistički sistem opremljen hipersoničnim kliznim vozilima.
Iako Tramp nije specifično pomenuo nijedno od ovih, uključujući ruska testiranja, aludirao je na nuklearne arsenale pod kontrolom i Sija i Putina, rekavši: "Rusija je druga, a Kina daleko treća, ali će biti i na nivou SAD za pet godina", prenosi Euronews.
Na objavu Putina o burevestniku, Tramp je odmah odgovorio: "Oni znaju da imamo nuklearnu podmornicu - najbolju na svijetu - odmah uz njihove obale. Dakle, nama ne treba raketa koja leti skoro 13.000 kilometara. Oni se s nama ne igraju, a ni mi se ne igramo s njima. Stalno sprovodimo testiranja raketa, ali, kao što sam rekao, imamo nuklearnu podmornicu - ne moramo da gađamo s takvih udaljenosti."
Upozorenje stručnjaka
Trampovo naređenje Pentagonu o testiranju nuklearnog oružja mnogi u Vašingtonu protumačili su kao početak nove trke u nuklearnom naoružavanju, prenosi Nova.
"Povratak američkog testiranja bio bi neodgovoran potez koji bi gotovo sigurno podstakao Rusiju, Kinu, Indiju i Pakistan da nastave sa svojim nuklearnim probama", upozorio je Hans Kristensen iz Federacije američkih naučnika za CNN.
Sličan komentar je dao i Daril Kimbal iz Asocijacije za kontrolu naoružanja "Trampova odluka bi raznijela režim neširenja nuklearnog oružja i pokrenula lančanu reakciju testiranja širom svijeta. SAD nemaju nikakav tehnički ni bezbjednosni razlog da obnavljaju nuklearna testiranja. Time se samo otvara prostor za političku i vojnu nestabilnost", kazao je Kimbal, piše AP.
Raskinuti sporazumi
Kremlj je nedavno formalno raskinuo Sporazum o upravljanju i odlaganju plutonijuma (PMDA) sa SAD. Taj dogovor iz 2000, dopunjen 2010, obavezao je obje strane da prerade po 34 tone plutonijuma iz hladnoratovskih zaliha u gorivo za elektrane - dovoljno materijala za oko 17.000 nuklearnih bojevih glava.
Putin je u ponedjeljak 27. oktobra potpisao zakon, podsjećajući da je učešće već suspendovao 2016. godine, a ova odluka dolazi usred zahlađenja odnosa sa Trampom, koji je otkazao planirani samit o miru u Ukrajini, piše AFP.
Putin je 2023. godine potpisao zakon kojim se poništava ruska ratifikacija globalne zabrane nuklearnih testova, što je, prema riječima Moskve, bilo potrebno da bi se Rusija izjednačila sa SAD.
Sveobuhvatni sporazum o zabrani nuklearnih testova, koji je potpisao tadašnji američki predsjednik Bil Klinton, ali ga Senat nikada nije ratifikovao, usvojen je 1996. godine i zabranjuje sve nuklearne eksplozije širom svijeta.
Rusija je 2023. godine izjavila da će nastaviti sa testiranjem svog nuklearnog oružja samo ako to prve učine Sjedinjene Države. Putin je to isto ponovio i nakon Trampove objave o testiranju nuklearnog oružja.
Posljednje američko testiranje 1992. godine
SAD su posljednje nuklearno testiranje izvršile 23. septembra 1992. godine na poligonu u Nevadi. Testiranje je nosilo kodno ime "Divider" i bilo je dio programa podzemnih nuklearnih eksplozija koje su SAD sprovodile od 1945. godine, počevši od "Trinity" u Novom Meksiku.
Nuklearna testiranja pružaju ključne informacije o performansama novog oružja, ali i o tome u kojoj mjeri stariji sistemi ostaju funkcionalni.
Nuklearni arsenal Svijet već neko vrijeme klizi ka novom ciklusu geopolitičkih tenzija.
CNN podsjeća da su Rusija i SAD zajedno odgovorne za oko 90% svjetskog nuklearnog arsenala, dok Kina ubrzano širi svoj. U Kini su, kako navodi Federacija američkih naučnika, u posljednje tri godine izgrađena najmanje tri kompleksa za lansiranje interkontinentalnih balističkih raketa.
Na paradi u Pekingu u septembru 2024. prvi put je prikazana i kompletna kineska "nuklearna trijada" - sistemi za lansiranje sa kopna, mora i iz vazduha. I dok Tramp ističe da želi "denuklearizaciju i deeskalaciju", njegovi potezi, prema ocjeni CNN-a, imaju suprotan efekat.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova već je pozvalo Vašington da se "uzdrži od testiranja i poštuje obaveze prema Sporazumu o zabrani nuklearnih proba".
Koliko ko ima bojevih glava
Najava predsjednika SAD Donalda Trampa o testiranju američkog nuklearnog naoružanja skrenula je pažnju na realne kapacitete tri nuklearne sile koje oblikuju globalnu ravnotežu. Najnovije procjene potvrđuju da SAD i Rusija posjeduju oko 90% ukupnog svjetskog arsenala.
Prema pregledu Asocijacije za kontrolu naoružanja, devet nuklearnih država ukupno drži oko 12.400 bojevih glava:
- Rusija: približno 5.580 bojevih glava (oko 1.200 "penzionisanih", 4.380 u arsenalu; oko 1.549 strateški raspoređenih).
- SAD: oko 5.225 (oko 1.477 "penzionisanih"; oko 3.748 u arsenalu).
- Kina: oko 600 (sve u aktivnom arsenalu).
Ovi brojevi približno se poklapaju sa procjenama Federacije američkih naučnika (FAS), koja navodi da je oko 4.309 ruskih bojevih glava u operativnom arsenalu plus oko 1.150 povučenih, te 3.700 američkih u arsenalu i 1.477 povučenih. Kina ostaje na oko 600, uz brzi rast. Struktura snaga takođe je različita.
Pročitajte još:
SAD održavaju nuklearnu "trijadu": kopnene ICBM Minuteman III na stalnoj pripravnosti, podmornice klase Ohio sa balističkim raketama i strateške bombardere B-52 i B-2; testovi "trident" sistema se periodično izvode bez nuklearnih punjenja. Rusija modernizuje interkontinentalne sisteme sarmat, avangard i kinžal, dok razvija i "egzotične" platforme poput posejdona i burevestnika, prenosi Nova.
Kina ubrzano širi kopnenu komponentu: sistema silosa i novih ICBM (DF-5C, DF-16 sa mogućom nuklearnom ulogom), uz JL-3 balističke rakete lansirane sa podmornica i sve vidljiviju avionsku komponentu; Pentagon predviđa da bi Kina mogla preći 1.000 bojevih glava do 2030.
