KIJEV, VAŠINGTON - Ukrajina je odbacila američki prijedlog o prekrajanju administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti, čime bi Rusiji bilo omogućeno da proglasi kontrolu nad cijelim Donbasom, bez osvajanja gradova pod ukrajinskom kontrolom koje ruske snage i dalje pokušavaju da zauzmu, piše "Kyiv Post".
Šta je dogovoreno u Abu Dabiju?
- Kijev odbija teritorijalne ustupke Rusiji
- Pregovori u Abu Dabiju trajali dva dana
- Rusija i Ukrajina dogovorile veliku razmjenu zarobljenika
- Razmjena bi mogla obuhvatiti više od 1.000 zarobljenika
- Vašington pokušava da približi stavove Moskve i Kijeva.
Prijedlog su iznijeli izaslanici američkog predsjednika Donalda Trampa, a podrazumijevao je promjenu granica ove dvije istočnoukrajinske oblasti kako bi one odražavale trenutnu teritorijalnu podjelu duž linije fronta, izvijestio je "The Telegraph", pozivajući se na ukrajinski izvor blizak pregovorima.
Prema predloženom sporazumu, Moskva bi mogla da proglasi da je ostvarila svoj cilj zauzimanja cijelog Donbasa, iako bi ukrajinske snage zadržale kontrolu nad gradovima koje ruske trupe nisu uspjele da osvoje, prenosi Danas.
Preostala područja pod ukrajinskom kontrolom tako bi praktično ostala izvan prekrojenih administrativnih granica Donjecke i Luganske oblasti, piše "Kyiv Post".
Plan je bio pokušaj da se zaobiđe najveća prepreka mirovnom sporazumu - zahtjev Rusije da Ukrajina preda približno 5.180 kvadratnih kilometara teritorije u Donjecku i Lugansku koju moskovske snage nisu uspjele da osvoje. Ali Kijev je odbacio tu ideju.
"Ukrajinska delegacija nikada nije razgovarala o bilo kakvim ustupcima na bilo kojoj teritoriji koju Rusija okupira. Ukrajina to nikada neće priznati, ni de fakto ni de jure. To je oduvijek bio naš stav za pregovaračkim stolom", rekao je ukrajinski izvor za britanski "Telegraph", prenio je Index.
Pregovori u Abu Dabiju
U Abu Dabiju danas, 11. novembra, završeni su dvodnevni trilateralni pregovori o okončanju rata u Ukrajini, uz posredovanje Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, specijalnih izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prva runda, koje je održana u utorak, trajala je četiri i po sata i bila je prvenstveno fokusirana na humanitarna pitanja i bezbjednosne garancije.
Izvještajni američki prijedlog dolazi usred suprotstavljenih tvrdnji o mogućnosti teritorijalnih ustupaka.
Prije pregovora, pojavili su se izvještaji da su i Kijev i Moskva privatno pokazali izvjesnu fleksibilnost po tom pitanju, uprkos svojim oštro različitim javnim stavovima.
Sa malo prostora za kompromis oko teritorije, američki pregovarači su se fokusirali na poslijeratne bezbjednosne garancije čiji je cilj bio da se spriječe novi ruski napadi ako se postigne primirje.
Otvarajući razgovore, Kušner je rekao da Vašington vjeruje da je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman da teži miru pod određenim uslovima.
"Pitanje koje nam Evropljani najčešće postavljaju jeste - Da li su Rusi i predsjednik Putin zaista spremni za mir? I na osnovu onoga što smo Stiv i ja čuli od njega, možemo reći da čvrsto vjerujemo da je tako pod pravim uslovima", rekao je on.
Međutim, zahtjevi Moskve ostaju u suštini u suprotnosti sa stavom Kijeva.
Putin je više puta zahtijevao da se Ukrajina povuče iz Donbasa. On traži da Kijev povuče svoje snage iz četiri oblasti koje je Moskva proglasila dijelom Rusije: Donjecka, Luganska, Zaporoške i Hersonske oblasti Rusiji, kao uslove za prekid vatre.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je odbacio svako povlačenje sa teritorije koju drži Ukrajina.
Govoreći u Kopenhagenu u utorak, 10. novembra, optužio je ruske predstavnike da su obmanuli Vašington o situaciji na bojnom polju, tvrdeći da Moskva kontroliše veći dio Donbasa nego što je to zapravo činila.
Razmjena zarobljenika
Uprkos potpunom razmimoilaženju oko teritorije, Zelenski je prvi dan pregovora ocijenio sadržajnim, naglasivši da je fokus prebačen na humanitarna pitanja i bezbjednosne garancije.
Konkretno se razgovaralo o velikoj razmjeni ratnih zarobljenika, pri čemu se na stolu našla opcija razmjene između 1.000 i 1.500 zarobljenika sa svake strane, što je Kijevu jedan od ključnih prioriteta. Druga runda pregovora, koja je održana u utorak 10. novembra, trajala je oko dva sata.
Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski predvodio je rusku delegaciju, dok je Rustem Umerov, šef Spoljne obavještajne službe, predvodio ukrajinsku delegaciju.
Za pregovaračkim stolom bili su prisutni i Vitkof, Kušner, vrhovni komandant savezničkih snaga NATO za Evropu Aleksus Grinkevič i ministar spoljnih poslova UAE Abdulah bin Zajed el Nahjan. Ruska agencija TASS navodi da, suprotno izjavama francuskih zvaničnika, u sali nije bio nijedan predstavnik evropskih zemalja.
Kada će biti poznati uslovi?
Medinski je kazao da su se tokom razgovora u Abu Dabiju Rusija i Ukrajina složile oko velike razmjene zarobljenika, čiji će uslovi uskoro biti objavljeni, prenio je Kurir.
Naglasio je da su tokom razgovora pokrenuta humanitarna pitanja.
"U principu smo se složili oko nove velike razmjene zarobljenika, čiji će konkretni uslovi uskoro biti objavljeni", rekao je Medinski nakon razgovora između Rusije, Sjedinjenih Država i Ukrajine u Abu Dabiju.
Taj dogovor je potvrdio i Kušner, a ruska agencija TASS objavila je i izjavu generala Aleksandra Zorina, prvog zamjenika načelnika za informisanje Generalštaba Oružanih snaga Rusije, koji je učestvovao u pregovorima u Abu Dabiju, da bi razmjena mogla da se održi u naredne dvije do tri nedjelje i da bi mogla da bude najveća od početka rata, sa više od 1.000 zarobljenika s obje strane.
Kušner je danas, 11. novembra, izjavio da zajedno sa Vitkofom 12. novembra stiže u Moskvu kako bi se sastali sa Putinom.
