Hrana i piće

Baklava, svjetski poznata poslastica po domaćem receptu

Baklava, svjetski poznata poslastica po domaćem receptu
Foto: N.N. | Svjetski poznata poslastica: Njeno slatko veličanstvo baklava
N.N.

Baklava, poslastica koja se pojavljuje u brojnim oblicima i ukusima i omiljena je u mnogim dijelovima svijeta.

Vole je na Mediteranu, Bliskom istoku i na Balkanu pa je sasvim razumljivo da je svojataju mnogi narodi, među kojima su najgorljiviji Grci, Turci, Bosanci i Hercegovci, Albanci, Arapi, Jermeni, Bugari, Makedonci.

Šta je baklava

Baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi slaganjem jufke tanko razvijenog tijesta, u nekoliko, obično desetak i više slojeva između kojih se dodaje smjesa mljevenih oraha i naizmjenično sitno ribanog tijesta tirita. Reže se na komade koji su slični rombu. Poslije dužeg pečenja na niskoj temperaturi zaljeva se agdom (slatkom vodom). Agda je kuhana smjesa vode i šećera.

Baklava je tradicionalno jelo na Balkanu, kao i na Orijentu. Smatra se da porijeklo ima iz Armenije, ali zbog mnogobrojnih varijacija, postoje pretpostavke da potiče iz Arabije, kao i iz Grčke. Baklava se u Bosni i Hercegovini tradicionalno smatra kolačem za posebne praznike, te je Bošnjaci pripremaju za Bajram, dok je Hrvati i Srbi, u dijelovima srednje Bosne, Posavine i Slavonije, pripremaju za Božić.

Istorijat baklave

Ipak, činjenica je da su kroz vijekove u nastajanju baklave svoje prste imali mnogi narodi pa su prvi koji su uživali u prabaklavi, krušnom tijestu sa sjeckanim orasima prelivenim medom, bili Asirci, dok su prvi revolucionarni korak u njenom nastajanju načinili stari Grci, koji su obično tijesto zamijenili mnogo finijim i tanjim. Nadalje, Jermeni su sirupu za baklavu dodali aromatične začine klinčić i cimet, koji su bili prihvaćeni i u kuhinjama Balkana, a Arapi vodicu ruže i kardamom.

Na sreću svih onih koji vole baklavu, u 15. vijeku su se spravljanja ove poslastice prihvatili i najveći svjetski osvajači Turci, koji su je doveli do savršenstva i pretvorili u komplikovan desert za koji je osim najfinijih sastojaka trebalo imati talenta i umijeća pa je bilo sve samo ne jednostavno pripraviti je.

U periodu Osmanskog carstva već ionako tanko tijesto postalo je toliko tanko da se kroz njega trebalo jasno vidjeti pa su baklavu mogli ispeći samo istinski majstori svog zanata, a baklavu su u to vrijeme mogli priuštiti samo najbogatiji - sultani, paše i veziri.

Tada, po sastojcima skupa i po izradi savršena, baklava je bila stvar prestiža i dokaz otmjenosti doma pa su se bogate porodice takmičile čija će baklava imati više slojeva neobično tankog tijesta.

Baklava je bila toliko važna da se prije pečenja nosila gazdi na uvid, a on je njen kvalitet ispitivao zlatnim novčićem, odnosno ako utisnuti zlatnik nije uspio proći kroz slojeve tijesta i dosegnuti dno lima, baklava je bila savršeno spremljena pa je i novčić završio kao nagrada u džepu poslastičara.

Naravno, najvještiji majstori, koji su bili u stanju tako tanko razvući tijesto da ponekad i 40 listova nije bilo deblje od latice ruže, radili su u dvorskim kuhinjama pa su baklave koje su se pekle za sultana imale i više od 100 slojeva tijesta.

Kao desert dostojan samo nepca najmoćnijih i najbogatijih, baklava se obavezno pekla povodom svih važnih događaja - porodičnih, vjerskih i državnih.

Za vrijeme svoje vladavine sultan Sulejman Veličanstveni (1520 - 1566) uveo je posebnu ceremoniju znanu kao parada baklava, u toku koje su petnaesti dan svetog mjeseca ramazana njegovim vojnicima, janjičarima koji su u svečanoj živopisnoj povorci dolazili na dvor, dijeljene baklave koje su se posebno za njih pekle u dvorskoj kuhinji.

Zanimljivo je da je u Turskoj baklava, kao vrlo otmjen i skup desert, sve do 19. vijeka bila rezervisana samo za jako bogate, dok su je ostali jeli samo u izuzetnim prilikama pa ne čudi da se izreka "Nisam dovoljno bogat da jedem baklavu svaki dan" zadržala do danas.

Kako se pravi domaća baklava

Sastojci:

  • 1 kg gotovih jufki (kora) za baklavu,
  • 900 g mljevenih oraha,
  • 100 g krupno sjeckanih oraha,
  • 150 g šećera,
  • 250 g putera i 100 ml ulja.
  • preliv: 1 kg šećera, voda i limun.

Priprema baklave

Pripraviti preliv - sipajte šećer u lonac i prelijte ga vodom (da vode bude dva prsta iznad šećera).

Kuhajte oko 20 minuta na jačoj vatri, može i manje, preliv ne smije da bude previše gust. Gustina treba da bude između sirupa i vode. U skuhan preliv dodajte limun isječen na kriške. Ostavite da odstoji, jer preliv mora dobro da se ohladi prije nego što se njime prelije baklava.

Priprema baklave - Isjeći kore po mjeri pleha u kojem će se baklava peći. Istopiti puter na laganoj vatri, paziti da ne promijeni boju i promiješati ga s uljem. U pleh prvo staviti tri kore koje treba premazati puterom i uljem (neka ova smjesa bude topla, to će dati hrskavost kori), pa na prve tri kore staviti sve sjeckane orahe. Preko staviti dvije kore, pa namazati smjesom od putera i ulja (možete smjesu da stavite i na svaku koru), pa posutu mljevene orahe, koje ste prethodno pomiješali sa 150 grama šećera. Ponavljajte postupak dok ne potrošite materijal.

Na kraju, baklavu pokrijte sa tri kore i to tako što svaku, nakon stavljanja, premažete puterom, osim posljednje.

Prije sječenja, pritisnite baklavu dlanovima i izravnajte sve. Baklavu potom sijecite u oblik dijamanta.

Peći baklavu - Stavite u rernu, prvo desetak minuta na 190 stepeni, dok ne dobije svijetlo smeđu boju, a onda 45 minuta sušite na 150 stepeni. Ako vam se učini da će biti previše tamna, pokrijte je aluminijskom folijom i nastavite da pečete.

Provjerite da li je pečena tako što ćete viljuškom razmaći baklave i pogledati da li je i dno pečeno. Vruću baklavu zalijete hladnim prelivom i pritisnite tepsijom ili plehom da bi se kore izravnale. Baklava ne bi trebalo da bude pritisnuta duže od deset minuta. Baklava je najbolja kad odstoji dan ili dva, na hladnom mjestu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije