Hrana i piće

Crno grožđe, poklon jeseni prepun zdravlja

Crno grožđe, poklon jeseni prepun zdravlja
Foto: Unsplash | Crno grožđe, poklon jeseni prepun zdravlja
N.N.

Koja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd? Sočni plodovi vinove loze? Vino? Sok? Suvo grožđe? Na šta god da ste pomislili, pomislili ste na zdravlje - grožđe se jede sirovo ili se prerađuje u sok, vino, sirće, džem i marmeladu, smutije...

Vrijeme sazrijevanja grožđa, u kojem se priroda potpuno satkala, jeste od avgusta do oktobra, pa se odlično uklapa u jesenju pripremu imunog sistema za hladnije dane, kad je organizam više podložan padu imuniteta i različitim infekcijama.

Od davnina je poznato da se na kraljevskim dvorovima grožđe posluživalo kao delicija te da je bilo omiljeno voće rimskih careva. Iako postoji više vrsta grožđa, crno je hranjivije i najbogatije vitaminima koji su organizmu prijeko potrebni.

Sa bakterijama u raznim oblicima se, nažalost, svakodnevno susrećemo, kao i sve većim problemom alergija, a i pri tome nam može pomoći redovno unošenje grožđa u organizam, jer njegovi jaki antioksidansi imaju svojstva koja jačaju organizam u borbi protiv bakterija i alergija. Ukoliko imate problema s nesanicom, stručnjaci savjetuju da prije odlaska na spavanje pojedete nekoliko bobica grožđa, jer on u sebi ima svojstva koja povećavaju nivo hormona melatonina koji je neophodan za dobar san.

Vinova loza

Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica (Vitis silvestris), ali puno je važnija kultivisana biljka (Vitis vinifera) koja se uzgaja u vinogradima kao trajnica i stalnim orezivanjem održava na željenoj visini. Plod vinove loze, grozd, svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim bobama dozrijeva tokom ljeta i početkom jesni i nudi obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala prijeko potrebnih našem organizmu.

Hrana i lijek

"Jedimo ga što više i duže", kaže narodna izreka za grožđe, a stručnjaci potvrđuju da je zaista tako. Ono u sebi sadrži obilje tvari nužnih za očuvanje zdravlja i pravilno funkcionisanje organizma: vitamine A, B i C, minerale (kalijum, mangan, kalcijum, magnezijum, natrijum, željezo, silicijum, fosfor i jod) te različite polifenole i flavonoide, biljne antioksidanse koji sprečavaju prerano starenje ćelija, a samim tim i nastanak brojnih bolesti.

Grožđe podstiče probavu, cirkulaciju, rad jetre i bubrega te izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Budući da čisti i jača krv, podiže imunitet i krijepi organizam, preporučuje se rekonvalescentima, trudnicama i svima koji su izloženi pojačanim psihofizičkim naporima. Naravno, to se odnosi samo na grožđe uzgojeno prirodnim putem. Zato se ne dajte zavarati onim koje vas u svako doba godine mami savršenim izgledom - pitanje je s kakvog tla dolazi i kojim je sve hemikalijama bilo tretirano.

Sadržaj zrelog svježeg grožđa

Grožđani šećer, tanini, vinska, jabučna i limunska kiselina, minerali (kalijum, magnezijum, fosfor, željezo, mangan) i vitamini (A, C i gotovo svi vitamini B grupe, izuzev vitamina B12), u sastavu su svježeg grožđa. Koža bobica puna je balastnih tvari, kakve su, na primjer, celuloza i pektin, zbog čega se grožđe smatra voćem koje pospješuje probavu i reguliše rad crijeva, detoksira organizam i pomaže izlučivanje vode iz tijela (djeluje diuretički). Optimalan omjer fosfora i kalcijuma u grožđu povoljno djeluje na metabolizam zglobova i kostiju. Naime, bobice grožđa obiluju anorganskim fosfatima, a fosfor je, uz kalcijum i magnezijum, sastavni dio svih koštanih struktura. Vitamin D povećava koncentraciju fosfora u serumu, koja je i inače nešto veća u proljeće i ljeto, a niža zimi. Stoga se konzumacija grožđa savjetuje tokom oporavka od povreda i preloma.

Crno grožđe

Ovu vrstu grožđa trebalo bi jesti često zbog obilja hranjivih sastojaka, ponajviše kalijuma, vitamina C, B1 i B6 te mangana. Crno grožđe obiluje i flavonoidima, od kojih su najvažniji kvercitin i rezveratrol, jer smanjuju zgrušavanje krvi i snižavaju loš holesterol, smanjujući tako rizik od srčanih bolesti. Nedavno istraživanje pokazalo je da jedenje crnog grožđa povećava nivo hormona melatonina, neophodnog za dobar san. Visoka koncentracija rezervatola je u ljusci crnog grožđa. Rezervatol pozitivno utiče na motoričke i mentalne funkcije mozga i smanjuje rizik od moždanog udara, a pomaže i fleksibilnosti i zdravlju srčanog mišića. Neka istraživanja pokazala su da rezervatol ima važnu ulogu u sprečavanju malignih bolesti i da čak može ubrzati uništavanje već postojećih ćelija raka. Od određenih vrsta grožđa prave se grožđice, koje obiluju biljnim vlaknima, kalcijumom i željezom, a mogu zamijeniti i šećer u kolačima. Iako se za namirnice koje su slatke i ljepljive, kao što je suvo grožđe, smatralo da uzrokuju propadanje zuba, novija istraživanja su potvrdila suprotno.

Sok

Svježi sok od grožđa podstiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma. Konzumirajući svježi sok, možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normalizovanju krvnog pritiska, a pomoći će i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i sljezine te kod nekih oblika trovanja. Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.

Vinsko sirće

Zajedno s jabukovim, vinsko sirće spada u najljekovitije vrste sirćeta. Može se koristiti klasično kao začin za salate ili kao dodatak jelima, ali i razrijeđeno za smanjenje tjelesne temperature. Obloge od sirćeta koriste se u slučaju rana, čireva i lišajeva, dok masaže vinskom vodom stimulišu cirkulaciju i sprečavaju nastajanje rana od dugotrajnog ležanja.

Berba i čuvanje

Grožđe se bere od avgusta do novembra, zavisno od vremena dozrijevanja sorti. U vrijeme berbe treba da pazite da peteljka bude zelena, sve bobice jednake boje, zdrave i ne previše zbijene. Što je peteljka zelenija, grožđe će duže trajati.

A želite li duže zadržati grozdove, raširite ih u nisku i široku korpu, tako da oko njih slobodno kruži vazduh. Ukoliko je grožđe jako zrelo, stavite ga u frižider u hermetički zatvorenu posudu ili vrećicu. Izvadite ga pola sata prije jela.

 

Sorte crnog grožđa

Cabernet sauvignon

Ovo je najpopularnije grožđe na svijetu kad je proizvodnja crnog vina u pitanju. Gaji se u Bugarskoj, Čileu, Australiji, Kaliforniji, južnoj Francuskoj. Ima mala plavičastocrna zrna sa debelom kožom, kasno olista i kasno sazrijeva.

Merlot

Od ovog grožđa se pravi najskuplje crno vino na svijetu - Chateay Petrus. Gaji se u Bordou, ima velika zrna sa tankom kožom, ukus ima tragove borovnice i mente.

Nebbiolo

Daje vrlo kompleksna crna vina, uspijeva na krečnjačkom zemljištu, na većim visinama, najviše u sjeverozapadnoj Italiji. Ima vrlo tamnu boju, kasno sazrijeva. Nebbiolo na italijanskom znači mala magla.

Pinot noir

Od ovog grožđa se pravi čuveni burgundac. Uspijeva na krečnjačkom zemljištu istočne Francuske. Ima tanku kožu crne boje i guste grozdove. Pored Francuske, gaji se i u Australiji, na Novom Zelandu, u Južnoj Africi, Italiji, Rumuniji, SAD.

Shiraz

Drevno crno grožđe sa Srednjeg istoka. Gaji se na granitu, krečnjaku i pijesku u dolini Rone (Francuska), u Kaliforniji i Australiji. Plavičastocrne je boje, ima mala zrna i debelu kožu. Relativno rano sazrijeva.

Sangiovese

Ovo grožđe se gaji po cijeloj Italiji, kao i u Argentini i Kaliforniji. Raste na krečnjaku, ali i na glini, sporo i kasno sazrijeva, podložno je oksidaciji. Najbolje je Sangiovese piccolo.

 

Prednosti konzumacije

* čisti organizam

* čuva zdravlje srca i krvnih sudova

* sprečava upalne procese

* pomaže kod artritisa i reume

* poboljšava rad bubrega

* pomaže kod bronhitisa i kašlja

* pospješuje probavu i reguliše rad crijeva

* poboljšava pamćenje i koncentraciju

* usporava starenje

* poboljšava san

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije