Na blagim padinama regije Dealu Maru proizvođači vina pokušavaju od Rumunije napraviti mjesto u svijetu gdje se proizvodi najbolja "božja kapljica".
"Uslovi za uzgajanje vina ovdje su na svjetskom nivou. Ovdje se nalazimo na 45. stepenu geografske širine i imamo iste uslove kakvi vladaju u francuskoj regiji Bordo ili italijanskoj Toskani", objašnjava Valter Fridl, Austrijanac, koji je jedan od vlasnika vinarije "Lacerta", u čijim podrumima vino stari u bačvama od hrastovine napravljenm u Francuskoj, Mađarskoj i Rusiji.
U tamošnjim vinogradima ljudi beru grožđe na živopisnim brdima. Fridl i njegov rumunski partner Mihai Banita upravljaju imanjem od 82 hektara, smještenim u južnoj rumunskoj pokrajini Dealu Mare, koja je udaljena sat vremena vožnje od Bukurešta.
Vinarija u svom sklopu ima veoma moderne uređaje za preradu koji koriste gravitaciju za obradu grožđa. Tu je i velika terasa sa pogledom na brda, na kojoj turisti u potrazi mogu probati izuzetna lacerta vina.
Četrdeset procenata od osam miliona evra uloženih u vinariju došlo je iz evropskih fondova koji su garantovani Rumuniji nakon ulaska u Evropsku uniju.
Sa izuzetnim sunčanim periodima, eksperti regiju Dealu Mare vide kako pogodnu za uzgajanje vinove loze. Neki uticajni enolozi, odnosno stručnjaci za vino, kao što je Mišel Rolan iz Bordoa, predviđaju da će regija Crnog mora - zemlje kao što su Rumunija, Bugarska, Moldavija i Jermenija, biti sljedeća velika stvar u svijetu vina.
"Vidimo novi svijet unutar Evrope. Rumunija i Bugarska će biti u Evropi ono što su danas Australija i Čile", objasnio je Fridl.
Bogdan Kostačesku, enolog iz jedne od najprestižnijih rumunskih vinarija "Davino", kaže da se može reći da je Rumunija novi svijet starog vinskog svijeta, misleći na rastući uspjeh rumunskih vina. Ova istočnoevropska zemlja uzgaja popularne međunarodne vrste grožđa, kao što su merlot, kaberne sovinjon i rizling, mada imaju i svoje lokalne vrste.
"Imamo sopstvenu vrstu festeska negra, crveno vino sa aromom suve šljive. Pored toga, imamo i feteska negra i tamajosa, dvije varijante bijelog vina. Neke od boca dosežu cijenu od 60 evra i to sasvim zasluženo", objašnjava Kristijan Proetu, menadžer lanca prodavnica delikatesa "Komtes du Bari".
Dok Rumunija izgleda kao novi kolač na međunarodnoj vinskoj mapi, zemlja, u stvari, ponovo otkriva tradiciju pravljenja vina koja datira iz antičkih vremena, koja je opjevao slavni latinski pjesnik Ovid. Naime, Rumuniju smatraju za jedno od najstarijih mjesta na svijetu gdje se proizvodi vino. Ona je zbog suvih ljeta bila podobna za uzgajanje grožđa. Vino je dugo vremena bilo glavno alkoholno piće u ovom dijelu svijeta, a tokom srednjeg vijeka Saksonci su emigrirali u Rumuniju, donoseći različite varijacije njemačkih vina.
Ipak, do 19. vijeka većinu sorti ovih vina zamijenile su one iz zapadne Evrope. Krajem tog vijeka, iz Sjeverne Amerike u Rumuniju je stigla filoksera, žuti insekt koji napada korijen vinove loze. Filoksera je "pokosila" većinu evropskih vinograda, uključujući i rumunske. Na kraju su rumunska vina zamijenjena francuskim i drugim vinima kao što je merlot, šardone i pino noar.
Antička tradicija pravljenja vina pretrpjela je gotovo fatalan udarac tokom komunističke diktature, koja je upravljala Rumunijom od 1945. do 1989. godine.
"Komunisti su udružili sve vinograde. Fokusirali su se na kvantitet, a ne na kvalitet. Sve je stavljano u jednu bačvu", objašnjava Proetu.
Nakon pada diktatora Nikolaja Čaušeskua, proizvođači vina i enolozi počeli su da proučavaju mogućnost renesanse u proizvodnji vina. Francuski grof i prozvođač vina Gi Tirel d Poa bio je jedan od prvih koju su prepoznali mogućnosti rumunskih vina i zato je 1994. godine odlučio da otvoriti vinariju "Tera Romana".
"Bila je to prelomna tačka. On je donio mnogo znanja i umijeća u pravljenju drevnog pića", objašnjava Banita
Dan Balaban, jedan od osnivača vinarije "Davino", koja je, takođe, smještena u regiji Dealu Mare, kaže da su se Rumuni uglavnom bavili proizvodnjom bijelih slatkih vina, koja su bila prilično jeftina, u periodu kada se krajem devedesetih godina upustio u taj posao.
"Odlučio sam da uradim suprotnu stvar - da uglavnom proizvodim crvena vina u malim količinama i da ih prodajem po višoj cijeni", dodaje on. Balaban je za svoje uzore imao prestižne francuske vinarije iz regije Bordoa i napravio je veliki vinograd od 68 hektara u pastoralnom selu Ceptura. On je u svoj brend uvrstio i vina koja su se 40 godina proizvodila u ovoj regiji i koja daju poseban okus njegovom novom vinu. Davino vino jedino se prodaje u delikates radnjama, vrhunskim restoranima i privatnim kupcima. Nedavno je jedan francuski klijent kupio paket tih vina u vrijednosti od 20.000 evra i to samo u jednoj narudžbi.
Uprkos rastu uspjeha njihovih vina, vlasnici vinarija "Davino" i "Lacerta" žale se da su rumunska vina imala problem jer su morala izbjegavati negativnu sliku svoje zemlje.
"Trebalo bi organizovati nacionalnu kampanju da se pomogne promocija kvaliteta naših vina u inostranstvu", objašnjava Balaban.
Zasad Rumunija, šesti po veličini proizvođač vina u Evropskoj uniji, izvozi samo tri procenta svoje ukupne proizvodnje, što je mnogo manje nego što čine Francuska ili Italija. Bilo kako bilo, Bogdan Kostačesku, enolog u "Davinu", kaže da će u njegovoj vinariji nastaviti da prave vino sa istom strašću.
"Vino je kao umjetnost, esencija života. Prilikom svake degustacije vina osjećam se kao slikar koji treba da otvori privatnu izložbu, nadajući se da će naša vina dodirnuti dušu ljudi koji ih probaju", zaključuje Kostačesku.