Dugo se mislilo kako su još Sumeri prvi uživali u pivu, ima ih koji misle da se pivo pilo još u neolitu. Nedavno objavljeno istraživanje ipak tvrdi: mnogo je vjerovatnije da je današnje pivo prilično nov napitak.
Piter Damerov, istoričar i naučnik s Univerziteta Maks Plan u Berlinu je na žalost preminuo u 2011. godine, ali njegovo opsežno djelo je tek sad uzbudilo i njemačke istoričare - i pivopije.
Damerov se pozabavio takozvanim "sumerskim pivom", odnosno s djelom istorije drevnog naroda koji je živio na području današnjeg Iraka. Analizirajući sastojke i pokušavajući da otkrije način fermentacije prije 6000 godina, njemački naučnik je došao do zaključka kako je konačan proizvod tog doba, na sumerskom se zvao "bappir", sadržavao prenizak procenat alkohola kako bi se uopšte mogao zvati pivom.
"S obzirom na naše ograničeno poznavanje procesa proizvodnje piva kod Sumera, zapravo ne znamo da li je konačan proizvod uopšte sadržavao alkohol. Ne možemo tačno znati ni je li ono što su pili Sumeri mnogo sličnije kvasu nego, na primjer njemačkom pivu", objašnjava Damerov. On je naravno analizirao i "Himnu Ninkasai" - što je bila sumeranska boginja piva i što je najznačajniji dokument iz tog doba koji slavi "bappir" i koji je nastao negdje oko 1800. prije Hrista. Ali on je ukazao kako ni u tom dokumentu nema ni slova o sastojcima tog napitka niti o postupku fermentacije.
"Pivo potiče od supe, ne od hljeba"
Franz Meusdorfer, profesor nauke o prehrani sa Univerziteta u Bajreutu, donekle se slaže sa svojim preminulim kolegom, jer ukazuje i na problem definicije piva: "Pivo kakvo danas poznajemo je potpuno drugačije od onog kakvo se pripremalo u staro doba. Današnje pivo potiče sa sjevera Evrope gdje nije bilo poznato pečenje hljeba, nego priprema supe od žitarica."
Utoliko i on smatra kako su kulture Mediterana u najboljem slučaju došle do svojevrsnog "instant-piva" koje je imalo malo alkohola. Ipak, Meusdorfer ističe da su i to bili alkoholni napici.
Martin Zarnkov s minhenskog Tehnološkog fakulteta, koji je sarađivao s Damerovom, ipak se ne slaže sa zaključkom koji je iza sebe ostavio njegov kolega: "Sumeri nisu otkrili pivo, nisu ni Egipćani, kao što neki vjeruju. Neke teorije ukazuju kako se pivo prvobitno proizvodilo u neolitskoj revoluciji, prije više od 11 hiljada godina." I on misli kako je taj napitak sadržavao alkohol - i da se po svim pravilima onda može zvati pivom. On je učestvovao u Tall Bazi eksperimentu, gdje su naučnici na licu mjesta pokušali da rekonstruišu proces proizvodnje. Hladnim miješanjem žitarica dobili su napitak kojem se mogao mijenjati sadržaj alkohola tako što se mijenjao sadržaj vode u smjesi.
Civilizacije alkoholičara?
Drugi istraživači, poput kanadskog profesora Maksa Nelsona sa Univerziteta Vindsor, ipak su skloni da se pridruže sumnjama Pitera Damerova kako je to drevno pivo ipak bilo sličnije kvasu, napitku od žitarica poznatom na istoku Europe. Argument u tom smjeru su i pisani dokumenti drevnih naroda u kojima su čak i djeci dijelili i po nekoliko litara tog napitka na dan.
Čak i s niskim procentom alkohola to bi značilo da u tim drevnim civilizacijama praktično nije bilo trijeznog čovjeka na ulici, tako da i profesor Nelson smatra kako je "prilično vjerovatno da su takvi fermentirani napici, koji su spravljani da se piju brzo, imali veoma malo ili bili bez alkohola, kao što je kvas".