Hrana i piće

Pratite nas na Google news

​Kuglof, kolač kojem nisu odoljeli ni carevi

​Kuglof, kolač kojem nisu odoljeli ni carevi
Foto: N.N. | ​Kuglof, kolač kojem nisu odoljeli ni carevi
N.N.

​Originalno, kuglof je bio kolač siromaha, ali u 19. vijeku doživio je svoju renesansu zahvaljujući habzburškom caru Franji Josipu, koji ga je obožavao i tražio da mu se priprema za doručak te ga je tako učinio društveno prihvatljivim za sve slojeve društva

Kuglof je jedan od najstarijih modeliranih kolača na svijetu. Osnovne namirnice za pravljenje kuglofa su jaja, brašno, mlijeko, šećer, kvasac i vanilinšećer, s tim da postoji veliki broj varijacija kojima se dopunjuje ukus. Tako da danas postoji veliki broj recepata u slatkoj varijanti u kojima prevladavaju čokolada, voće, razne vrste sjemenki, suvo grožđe, koštunjavo voće, marmelada... Isto tako, postoje i slane verzije sa sirom, tikvicama, sojinim ljuspicama...

ISTORIJA

Sam nastanak kolača karakterističnog oblika seže daleko u prošlost, prije više od 2.000 godina. Na arheološkom nalazištu rimskog vojnog logora u okolini Beča pronađen je kalup koji se smatra ranim prototipom današnjeg kalupa za kuglof kakav poznajemo.

Ali, kalupu i kolaču se s padom Rimskog carstva gubi svaki trag sve do 15. vijeka, kada kuglof postaje popularan u Francuskoj, Švajcarskoj, Njemačkoj i Austriji. Originalno, kuglof je bio kolač siromaha, ali u 19. vijeku doživio je svoju renesansu zahvaljujući habzburškom caru Franji Josipu, koji ga je obožavao i tražio da mu se priprema za doručak te ga tako učinio društveno prihvatljivim za sve slojeve društva.

ČIJI JE KOLAČ?

Danas porijeklo kuglofa svojataju i Francuzi i Austrijanci. Sudeći po imenu, pripada Austriji, ali francuska pokrajina Alzas ima festival kuglofa, pa je moguće da su ga upravo stanovnici ovog regiona Francuske osmislili i prvi pripremili.

Prema nekim pričama, nakon neuspješne opsade Beča i odlaska osmanlija s tog prostora, peći u austrijskoj prijestonici uopšte se nisu gasile, nego su se konstantno pripremale poslastice u čast pobjede, pa je tako tamo, osim vanilinkiflica i kroasana, osmišljen i izrađen kuglof, kolač koji izgledom podsjeća na turban turskog sultana, kako bi bio proslavljen kraj osmanske opsade. Na taj način bečki poslastičari simbolično su označili pobjedu.

Postoji i priča da je Marija Antoaneta, kćerka habzburške carice Marije Terezije, u miraz novoj domovini Francuskoj donijela vještinu pravljenja kroasana i kuglofa, a smatra se i da je njena izjava: "Ako nemaju hljeba, neka jedu kolače", možda pogrešno interpretirana te da se možda odnosila upravo na kuglof, koji je serviran kao malo samostalno jelo uz topli napitak.

Priča u vezi sa francuskim porijeklom kuglofa kazuje da su jedne mračne noći, u mali alzaški gradić došla trojica umornih putnika s istoka kojima su gostoljubivi građani ponudili smještaj. Od njih su saznali da se vraćaju iz dalekog Vitlejema. Nakon kratkog odmora nastavili su svoj put, a u znak zahvalnosti ostavili su zlatni hljeb prstenastog oblika  kuglof.

MRAMORNI KUGLOF

Sastojci

  • 4 jajeta
  • 1 čaša šećera
  • 2 vanilinšećera
  • 1 limun (naribana korica)
  • 1 čaša ulja
  • 1 čaša punomasne kisele pavlake
  • 3 čaše glatkog brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 1 kašika kakaoa u prahu
  • pola čaše mlijeka
  • prstohvat soli
  • Napomena: Mjera je čaša za jogurt

Priprema

Odvojiti žumanca i bjelanca. U bjelanca dodati prstohvat soli i miksati u čvrsti snijeg. Žumanca miksati sa šećerom, vanilinšećerom i naribanom koricom limuna. Dodati ulje i miksati dok se ne dobije lijepa krema. U smjesu naizmjenično dodavati brašno pomiješano sa praškom za pecivo, kiselu pavlaku i mlijeko. Miksati dok smjesa ne postane glatka. Kuvačom u smjesu umijesiti snijeg. Četvrtinu smjese odvojiti i u nju umiješati kašiku kakaoa u prahu i po potrebi dodati još malo mlijeka.

Kalup za kuglof dobro namastiti te pobrašniti. U kalup prvo sipati bijelu smjesu da prekrije dno. Sljedeći je sloj crne smjese, zatim opet bijele pa crne. Prvi i zadnji sloj mora biti bijela smjesa, jer se crna lakše zapeče pa bude gorka.

Peći u rerni zagrijanoj na 180 stepeni, 40 do 50 minuta.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije