Sedam dana uoči Velikog posta, Rusija proslavlja Maslenicu — drevni praznik Maslenica se slavi cijele nedjelje u domovima, restoranima, na ulicama, na trgovima… Jer, vjeruje se, ko provede tu sedmicu u dosadi i gladovanju, cijele godine neće imati sreće.
Ove godine Maslenica se slavi od 7. do 13. marta.
Blini (palačinke) glavno su jelo u dane Maslenice. One simbolizuju sunce i dolazak proljeća. Po tradiciji, prva palačinka pravi se za pokoj duše svih umrlih i nosi se na groblje ili se daje siromašnima, a zatim počinje pravo kulinarsko nadmetanje u spremanju palačinki: prave se od heljdinog, ražanog, ovsenog, pšeničnog brašna… Jedu se za doručak, ručak i večeru. Služe se sa ikrom, lososom, pečurkama, smetanom (pavlakom), medom, slatkim ili džemom.
Uz njih se ispija čaj ili mlijeko. Svaka porodica ima svoju recepturu pravljenja palačinki, koja se prenosi sa generacije na generaciju…
Važan ritual
Jesti blini na Maslenicu oduvijek se smatralo važnim ritualom. Stari Rusi su vjerovali da sa svakim zalogajem oni dobijaju energiju sunca.
U ruskim gradovima u dane Maslenice malo šta je ostalo od drevnih običaja. Mahom, organizuju se festivali, narodne šetnje, sankanje i klizanje, pjeva se, igra se, veseli se, ugošćavaju se prijatelji, i, naravno, peku se i jedu — palačinke…
U selima sačuvana tradicija
U mnogim selima je, međutim, sačuvana i tradicija: prvog dana praznika svaka kuća donosi po snop slame od kojeg se pravi strašilo, oblače ga u žensku odjeću, i cijele nedelje se Gospođa Maslenica pronosi kroz selo i zbijaju se šale. Posljednjeg, sedmog dana praznika spaljuje se na lomači, a u vatru se bacaju i palačinke. To je znak da bi raspoloženje trebalo utištati i umiriti, jer dolazi Veliki post…
Crkva se ne protivi prazniku
Čak ni nakon što su Rusi primili hrišćanstvo, crkva se nije protivila ovom prazniku, već su ga prilagodili kanonima. Smatralo se da ljude ne bi trebalo lišavati praznika, koji je „za dušu i stomak“. Kako nije u suprotnosti sa Velikim postom, u crkvenim analima Maslenica je nazvana kao Siropustna sedmica.
Ponedjeljak je prvi dan Maslenice. To je „dan susretanja“ — dan kada se posećuju rođaci i bližnji. To je dan i kada se pravi figura od slame, pronosi kroz selo i usađuje na najaviši vrh u kraju…
Utorak je „dan razigaravanja“. Strašilo se postavlja u centru sela, a oko njega se odvija zabava: igra se, pjeva, vozi na sankama, organizuju se predstave i borbe. To je dan i kada neudate djevojke gataju.
Srijeda je „dan gošćenja“ ili „dan gurmana“. U svakoj kući stolovi se „prelamaju“ od hrane a svuda, po selima i gradovima, održavaju se vašari i narodni festivali. To je dan kada tašte dočekuju zetove i goste ih palačinkama, a radi zabave zetovi su pozivali sve svoje rođake, a uveče bi pjevali šaljive pjesme o „brižnoj tašti“.
Četvrtak je „dan zabave, lumpovanja“. Tada počinje Široka Maslenica, kada se palačinke peku i jedu u velikim količinama. Narod se veseli, igra, pije, omladina se sanka i kliza na ledu, organizuju se ulične zabave u kojima se iskazuje fizička snaga i borilačke vještine.
Petak je nazvan — „taštine večeri“. Tada zetovi obavezno pozivaju u goste taštu i služe ih tradicionalnim jelom — palačinkama.
Subota je „zaovino posjelo“ — sveopšti ispit za mlade neveste. Snaje na taj dan dočekuju rodbinu svog muža i daruju svoje zaove.
Nedjelja, poslednji dan Maslenice je „dan ljubljenja“ i „dan opraštanja i pomirenja“. Čak i najveći, zakleti neprijatelji na ovaj dan se ljube i traže jedan drugom oproštaj. Uobičajen odgovor je: „Bog će da oprosti…“
Za djecu je nedjelja najzanimljiviji dan jer im, pored tradicionalnih okruglih palačinki, majke peku tijesto u obliku ptica… Vjeruje se da tako dozivaju proljeće i povratak prvih ptica…
Kruna poslednjeg dana je „ispraćaj Maslenice“ — spaljivanje strašila zvanog Gospođa Maslenica. Preostali pepeo se rasipa po poljima, jer se vjeruje da će ti donjeti bogatu žetvu. Potom se u miru dočekuje „čisti ponedeljak“, odnosno Veliki post.
(NN/sputniknews.com)
