Niko ne može da odoli mirisu pečenog kestena koji se širi ulicama još od 16. vijeka. Riječ je o dragocjenom voću kojeg dvostruki omotač štiti od propadanja. Jedina mu je mana visoka energetska vrijednost, ali je zato odličan za djecu, sportiste, starije i sve izložene većem fizičkom naporu.
Kesten je rod listopadnog drveta iz porodice bukvi (Fagaceae), koji raste u svim krajevima sjeverne hemisfere. Može se jesti kuvan ili pečen, pa čak i sirov. Ne treba ga miješati sa divljim kestenom, koji nije jestiv i čak nije ni srodan sa ovim rodom.
Oko ploda postoji spoljni omotač koji je bodljikav i koji prsne kada je zreo. List je duguljast i reckav. Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim nivoom masti, i jedini sadrži vitamin C.
Za razliku od plodova oraha, ljeske i bukve, kojima je glavni sastojak masno ulje, glavni sastavni dio kestena je skrob, kog u sirovom sjemenu ima oko 44 odsto.
Zbog visokog sadržaja skroba, od kestena se može dobiti brašno koje se samo ili pomiješano sa brašnom žitarica koristi za pravljenje hljeba i peciva. Brašno od kestena, zbog svoje lake varljivosti, pogodno je u ishrani starijih i djece.
Kesten takođe sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamin A i C. Od minerala, bogat je kalijumom i fosforom, a sadrži i kalcijum, magnezijum, sumpor, hlor, gvožđe, bakar i mangan. Budući da je bogat kalijumom, a siromašan natrijumom, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i krvnim oboljenjima. U ovakvoj ishrani bolje je koristiti kuvani kesten.
Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljenih hidrata. Isto tako, sadrži vitamin E i fitohemikalije koji nisu zastupljeni u kuvanom kestenu, dok kuvani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka.
Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti do 25 metara uvis s bujnom, velikom krošnjom i godišnje dati preko 200 kilograma plodova i može doseći i starost preko 500 godina. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, ali zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće.
Mjestimično čini i šume, a često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom. Kora mu je glatka i sivosmeđa. Cvjetovi se pojavljuju tek početkom juna, kada su već listovi potpuno razvijeni. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati i dozrijevaju početkom oktobra, a smješteni su po jedan do tri u velikom ježolikom tobolcu. Raste najbolje na kiselom tlu bez kreča, a ne podnosi veću vlagu.
S obzirom na to da drvo kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša za pčele i tada jedini izvor polena i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji.
Plodovi koji se skuvaju ili ispeku vrlo su ukusni i omiljeno samostalno jelo ili se pripremaju kao pire, u supama, kao dodatak raznim poslasticama i jelima.
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum)
Divlji kesten potiče iz Persije, a plodovi su nejestivi, ali zbog svoje ljepote je omiljeno stablo u parkovima, koje dostiže i starost od 200 godina, a cvjetovi, kora i plodovi se koriste u narodnoj medicini.
Naraste do 20 metara s velikim prstenastim listovima koji se sastoje većinom od sedam listića klinastog oblika, zajedno sastavljenih. Veliki grozdasti cvatovi stoje u uspravnom položaju i čunjastog su oblika. Cvjetovi su sasvim bijeli ili crveni sa žutim ili crvenim mrljama. Tobolac ploda je bodljikav zeleni omotač u kojem se nalaze jedan do dva ploda sjajne tamnosmeđe boje s bijelom mrljom.
Recepti
Kesten pire sa šlagom
POTREBNO JE: 1 kilogram kestena, 1 kašičica šećera, 100 grama putera, malo mlijeka, malo ruma, šećera u prahu po želji , šlag i čokolada.
PRIPREMA: Kestenje zasjeći i kuvati 20-30 minuta u zaslađenoj, ključaloj vodi. Kad je gotovo, oljuštiti ga, propasirati, dodati malo toplog mlijeka, rum za aromu i umućeni puter. Po ukusu dodati šećer u prahu. Sve dobro izmiješati, servirati u činijice, ukrasiti šlagom i topljenom čokoladom.
Rakija od kestena
Rakija od kestena se provjereno koristi kao obloga za reumu i zglobove. Plodove divljeg kestena sakupiti, oprati i očistiti od kore, složiti ih u teglu i preliti rakijom. Ostaviti da odstoji mjesec dana u mračnoj prostoriji i nakon toga koristiti kao oblogu najmanje sedam dana.
Maska za lice
Nekoliko kestenova očistite od ljuske i sameljite. Pomiješajte sa kašičicom meda i nanesite na lice.
Poslije 10 minuta masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od bijelog sljeza.
Zbog velikog postotka skroba, ali i vitamina B i P, ta maska pogoduje masnom tipu kože.