Hrana i piće

Riba, sir i crveno meso imaju veliki uticaj na okolinu

Riba, sir i crveno meso imaju veliki uticaj na okolinu
Foto: N.N. | Riba, sir i crveno meso imaju veliki uticaj na okolinu

Već godinama se proteže stav da je jesti voće i povrće bolje za očuvanje planete nego jesti meso i sir, a nova naučna studija objavljena ove sedmice takođe je pokazala da crveno meso ima i vrlo snažan uticaj na okolinu.

Naučnici su analizirali oko 57.000 proizvoda koji se prodaju u supermarketima u Britaniji i Irskoj, u velikoj studiji koju je objavio naučni časopis PNAS.

Naučnici, koji se nadaju da bi njihova studija mogla omogućiti potrošačima održiviju kupovinu bez žrtvovanja zdravlja, takođe su uporedili rezultate s nutritivnim svojstvima te hrane.

Riba, sir i meso  pogotovo crveno meso  imaju veliki uticaj na okolinu.

Zamjena mesa, mliječnih proizvoda i jaja alternativama na biljnoj bazi mogla bi imati velike koristi za okolinu i zdravlje, navodi se u studiji.

Ali u očuvanju okoline mogu pomoći i manji prelazi. Na primjer, goveđe lazanje, s visokim uticajem na okolinu, mogu se zamijeniti pilećim ili svinjskim lazanjama ili vegetarijanskim.

Mnoge studije pokazale su već prije da se crveno meso, iako izvor nekih esencijalnih nutrijenata, može povezati i s nekim bolestima, na primjer srca i krvotoka i rakom debelog crijeva.

Istraživanje je takođe pokazalo da na pretilost utiče kvalitet, a ne količina konzumirane hrane.

Naučnici su otkrili da su koncentrati sokova, gazirana pića i drugi voćni sokovi među proizvodima koji najmanje utiču na okolinu  jer se uglavnom sastoje od vode  ali je njihov nutritivni kvalitet slab.

Hljeb, ali i određene žitarice i pripremljena jela ili poslastice imaju relativno nizak ili srednji uticaj na okolinu. Naučnici vjeruju da uopšteno, što je hrana održivija, to je bolja s prehrambenog gledišta.

Studija potvrđuje ono što su i prijašnja istraživanja već ustanovila analizom pojedinačnih sastojaka, poput voća ili crvenog mesa.

Novost u najnovijem istraživanju je što se analiza odnosi na proizvode sastavljene od više sastojaka, poput umaka, gotovih jela i slično.

Ta je zadaća bila komplikovana zbog činjenice da se količina svakog sastojka smatra poslovnom tajnom pa se ne otkrivaju stvarni detalji: samo oko tri odsto od više od 57.000 proizvoda prodanih u osam trgovina hranom imalo je potpuno naveden sastav.

Naučnici su stoga razvili algoritam temeljen na nekolicini poznatih informacija za procjenu proizvoda koje su istraživali u Britaniji i Irskoj, a sastojci su posebno navedeni prema korištenoj količini.

Za procjenu uticaja na okolinu uzeta su u obzir četiri faktora: emisije stakleničkih plinova, korištenje ograničenih vodnih resursa, korištenje zemljišta i eutrofikacija, odnosno obogaćivanje vodenih puteva mineralima i hranjivim tvarima, uglavnom iz gnojiva.

(Zimo)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije