BANJALUKA - Ne volim kad jedem negdje van kuće pa naručim jelo koje mi na tanjuru izgleda kao bez duše. Prekuhano povrće dakle, ili meso kojem se i duša ispekla, počinje priču za "Nezavisne" Rozalija Neralić, rođena Šimunić, vlasnica olimpijskog srebra u kuharstvu.
Izvrsnost jela, kako nam napominje, zavisi od toga ko ga i kome priprema.
Ovu vlasnicu "Velike kristalne kuhače", dvostruku dobitnicu CRO TOP 10, državnu prvakinju Hrvatske, dobitnicu olimpijske bronze, a zatim i srebrne medalje iz kulinarske umjetnosti na Svjetskom prvenstvu 2014. godine mnogi smatraju drugom najboljom kuvaricom na svijetu, iako ona skromno odbija da je tako oslovljavamo.
Rođena je i odrasla u Ivanjskoj, selu nedaleko od Banjaluke, gdje je, kako se prisjeća u razgovoru i savladala prve recepte.
SA DESET GODINA PITA: "Kuhanju me naučila moja mama. Bila je dobra domaćica, tako da sam i ja već sa desetak godina znala ispeći pravi kukuruzni kruh, vući tijesta za razne pite, sarmu, gibanicu i još štošta", kaže Rozalija.
Uglavnom su to, kako dodaje, bila jednostavna jela.
"Ivanjska je moje rodno mjesto za koje me vežu divne uspomene. Tamo sam završila i osnovnu školu, zatim srednju školu u Banjaluci i 1989. godine sam pošla u Zagreb kod bake, očeve majke. Tamo sam se zaposlila i ostala do danas", govori ova vrsna kuvarica.
Sjeća se kako je nekad izgledala trpeza u domu u kojem je odrasla, odnosno kako slikovito opisuje - svaki bi petak jeli pohovanog šarana, a u nedjelju obavezno neko pečenje.
" Odrasla sam u domaćoj kuhinji, prepunoj mirisa. Bila je to domaća hrana... Pečene jabuke, taj miris mi je posebno ostao u sjećanju. I miris domaćeg čaja od lipe, a tek trešnje... Još od tada nisam okusila tako sočne ašlamke", emotivno govori Rozalija.
U njenoj porodici danas, kako dodaje, uglavnom se konzumiraju sve namirnice jer su naučeni na jednostavna i složenija jela, zavisno od vremena koje je na raspolaganju za pripremu obroka.
MENZA DRAŽA OD LUKSUZA: "Na puno stvari obraćam pažnju kad je o kuhanju riječ. Općenito, hrana mora biti friško spremljena i servirana. Za uspjeh u kuhinji je uvijek potrebna dobra organizacija. Morate biti snalažljivi, domišljati, ne gubiti vrijeme i energiju nepotrebno", objašnjava Rozalija.
Potrebno je, kako dodaje, i stalno ulagati u znanje, a ključnim ocjenjuje, ipak, volju i talenat.
Najveću radost u poslu predstavljaju joj gosti koji su, kako nam opisuje, mladi, inspirativni i pozitivno utiču na nju.
Rozalija je kuvarica u zagrebačkoj studentskoj menzi više od 20 godina!
"Nemam namjeru to mijenjati. Imam dobar status, volim raditi u ovom sektoru, kuham za mlade ljude koji se razvijaju i veoma su zahvalni gosti. Nikad mi nije dosadno na poslu, imam dobru ekipu saradnika", navodi razloge zbog kojih se, uprkos potražnji, nije odlučila ni za jedan luksuzni restoran ili hotel u Hrvatskoj.
Sve što je postigla, kaže, postigla je u Studentskom centru.
"Kroz mnoge luksuzne restorane sam prošla. Imam mnogo prijatelja koji rade na vodećim pozicijama u prestižnim hotelima, ali ne vidim da sam nešto propustila. Za nešto više kuna ne mislim da bih bila zadovoljnija, a ovdje jesam i zadovoljna i sretna. Sve što sam postigla - uspjela sam u Studentskom centru i uz podršku kolega, prije svih moje obitelji", napominje naša sagovornica, koja u periodu godišnjeg odmora pomaže bratu u gostionici "Olibsko sunce" na ostrvu Olibu.
Zadovoljni studenti, kako dodaje, često hvale njenu kuhinju, za koju se trudi da uprkos propisanim standardima ne bude jednolična, pa svaki meni ima supu, prilog, meso i desert i doslovno oko svakog obroka ona i kolege se trude.
DOMAĆA TJESTENINA SA SIPOM: "Što se tiče mog omiljenog specijaliteta - sve volim. Ništa nema određeno, ali, evo, ako moram nešto odabrati, neka to bude domaća kukuruzna tjestenina sa salsom i crnim šugom od sipe. Obožavam domaću tjesteninu koju i sama radim, a volim sve iz mora tako da je to moj odabir", naglašava Rozalija.
Sva su jela izvrsna, tvrdi ona, samo zavisi ko ih priprema i kome su namijenjena, dok profesionalno uspjeh specijaliteta zavisi od kvaliteta osoblja, odnosno kuvara.
Takođe, kako dodaje, gost na kraju treba da bude uvijek zadovoljan i da se vrati.
U kuhinji, kao i u životu, zaključuje ona, ne smije nedostajati ljubavi, pažnje, volje i upornosti.
"Stalno morate učiti i isprobavati, dok ne dođe ono nešto što je po vama savršeno. Sve što ne uspije nije dobro, idete iznova i iznova, dok to nešto ne uhvatite tako da vam srce bude ispunjeno", objašnjava Rozalija, koja na poslu dnevno spremi i do 1.500 obroka, a zatim joj posebno uživanje predstavlja svakodnevno kuvanje za porodicu.
Profesionalni savjeti
- ljubav prema poslu i korektnost prema kolegama
- adekvatni uslovi rada - kuhinja i oprema
- kvalitet namirnica
- začini i raskošno posluženje
Rozalijin recept: Torta od jabuka sa želeom od narandže
Sastojci i priprema:
Biskvit:
250 g brašna
350 g šećera
100 g mljevenih lješnika
100 g ribane tamne čokolade
10 jaja
U snijeg od bjelanaca naizmjenično dodajte žumanca i šećer, a zatim ručno umiješajte prosijano brašno, već pomiješano sa lješnicima i čokoladom. Od toga ispeći četiri tanka biskvita.
Pire od jabuka:
1,5 kg jabuka
1 vanilin šećer
sok od limuna
nekoliko kašika šećera
0,05 l maraskina
kašika cimeta
100 g maslaca
Očistiti i narezati jabuke na sitne kockice, nakapati sokom od limuna, dodati ostale sastojke, promiješati i pustiti da se ukusi prožmu, a zatim pirjati na maslacu na laganoj vatri dok jabuke ne omekšaju da se mogu usitniti u pire, kao bazu za krem.
Krema:
2 dl mlijeka
3 listića želatina
100 g bijele čokolade
0,75 l pavlake za šlag
200 g maskarpone sira
10 sjeckanih brusnica
Sve pomiješati s pireom od jabuka. Zatim, u posudu na pari staviti mlijeko, dodati omekšali želatin i kuvati dok se ne otopi, te dodati bijelu čokoladu, pire od jabuke i maknuti s vatre, te u prohlađeno dodati maskarpone. U ne skroz hladnu kremu umiješati slatku, ali ne prečvrsto izlupanu pavlaku i isjeckane brusnice. Slojevito slagati biskvite sa kremom u kalup (kalup zatvoriti kremom). Staviti na hlađenje i pripremiti žele od narandže.
Žele:
U 4 dl soka namočite četiri listića želatina, a kad omekša stavite na vatru da se otopi i dodajte 100 g šećera, redukovati do željene gustoće, rashladiti i preliti preko torte, te vratite u frižider da se dobro rashladi.
